hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association 
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr
 
|
Arhiva "Iz medija"Nagrada “Dr. Erhard Busek 2006.” u pravim rukama07.09.2006.
Nagradu “Dr. Erhard Busek” svake godine dodjeljuje Organizacija za medije jugoistoène Europe (SEEMO). Nagrada se dodjeljuje novinaru, uredniku, medijskom menadžeru ili osobi koja radi na obrazovanju novinara u jugoistoènoj Europi, a èije djelovanje doprinosi poticanju klime boljeg razumijevanja meðu ljudima u regiji i rješavanju problema nacionalnih manjina, etièkih podjela, rasizma, ksenofobije… Karlovaèki novinar dr. Danko Plevnik dobitnik je najprestižnije novinarske nagrade za 2006. godinu «Dr. Erhard Busek» na podruèju jugoistoène Europe. Bio je to dovoljno veliki razlog da nam kaže nešto više o samoj nagradi, ali i o svome viðenju novinarstva u našem gradu i Hrvatskoj.Možete li nam reæi nešto više o samoj nagradi i o nominaciji za nju? - Nagradu «Dr. Erhard Busek» svake godine dodjeljuje Organizacija za medije jugoistoène Europe (SEEMO). Nagrada se dodjeljuje novinaru, uredniku, medijskom menadžeru ili osobi koja radi na obrazovanju novinara u jugoistoènoj Europi, a èije djelovanje doprinosi poticanju klime boljeg razumijevanja meðu ljudima u regiji i rješavanju problema nacionalnih manjina, etièkih podjela, rasizma, ksenofobije. Za nagradu «Dr. Erhard Budek 2006» predložio me glavni tajnik Udruženja Europskih novinara, i tajnik sekcije ove institucije, Hrvatskog udruženja Europskih novinara, Mate Brautoviæ. U finale glasanja ušao sam s najveæim brojem glasova. Buduæi da kandidat samoga sebe ne nominira niti sudjeluje u bilo kakvim pripremim radnjama za ovaj natjeèaj nagrada je tim vrednija i znaèajnija. Sam utemeljitelj nagrade dr. Erhard Busek, 13. listopada uruèit æe mi priznanje i 1.500 eura. Zasigurno ste vi u ovom trenutku jedna od najkompetentnija osoba za ocjenu hrvatskog novinarstva. Vaš sud? -Situacija u novinarstvu Hrvatske je najblaže reèeno ne novinarska. Dogodilo se nekoliko tranzicija u kojima su najlošije prošli novinari, a najbolje vlasnici i «jo-jo urednici». Novinarstvo je postalo služavka politike gdje se ljudi naprosto takmièe u irelevantnosti. Ono bi, po mom mišljenu, trebalo biti servis javnosti, meðutim ono je od lokalnih do državnih sredina potpuno u podreðenosti stranke na vlasti. Novine prestaju biti medij javnosti, one postaju èista transmisija politièkih odnosa snaga, uskog kruga ljudi, koji nominira urednike i poredak unutar odreðenih redakcija. S druge strane kada se gleda na sadržaj to je jedna trivijalizacija i žutilo tako da pametan èovjek dobiva sve moguæe argumente da ne èita novine. U novinama se malo toga može naæi, posebice ako se novinarstvo svodi samo na jedno suhoparno nizanje vijesti, tada je to puno lakše i brže dobiti na internetu i u elektronskim medijima. Danas je jako teško prodavati novine jer se sve manje èitaju, meðutim ne vjerujem da je izlaz i rješenje u banalizaciji novina, da novinstvo treba biti svedeno na nivine kao što su «24 sata» jer vidimo da u svijetu postoje novine koje se ne tabloidiziraju. Mislim da je jednim dijelom krivnja i na novinarima. Uzet æu primjer Karlovca. Uvjeren sam da veæina karlovaèkih novinara ne èita novine. Veliki je napor proèitati sve dnevne i tjedne novine. Ilustrirat æu vam to sa jednim detaljem. Kada sam išao prema vašoj redakciji nekoliko me ljudi, koji èitaju novine, zaustavili, za mnom viknuo i èestitalo mi na nagradi, a kolege novinari, koje sam sreo, to nisu uèinili. Današnji novinar koji živi u globalizmu morao bi imati minimum znanja o svijetu, o Hrvatskoj. Meðutim ti lokalni novinari posebno karlovaèki toliko su karlocentrièni da je to grozno. Oni osim karlovaèkih banalnih vijesti ili politièara ne znaju, apsolutno što se dogaða, a ipak da bi razumio lokalno moraš shvatiti i globalno. Veæina kolega shvaæa novinarstvo kako svaki drugi posao, a po meni novinarstvo je jedna vokacija, oni nisu samo zapisnièari iako ih se tjera u tu poziciju. Prema vašem mišljenju stoji li novinarstvo, s obzirom na kvalitetu, bolje u ostalim državama jugoistiène Europe? -Taj trend trabloidizacije zahvatio je sve. Vlasnièka struktura je Vatz. Svi su ti mediji vatizirani, jer je Vatz kupio medije u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Bosni, Hrvatskoj, a sada evo i u Sloveniji. Vlasnik je iz Njemaèke i njemu nije u interesu da se vode medijski ratovi jer æe gubiti tržište. U tom segmentu trivijalizacije i sve su te sredine sliène, meðutim mogao bi kazati da možda ima izgleda s obzirom na kritiènu masu intelektualaca da æe Beograd prije izaæi iz te situacije nego Zagreb, jer Zagreb je dokazao da ne može imati news magazin, jer «Globus» i «Nacional» su žuti tjednici. Kada sam nekada pisao za «Danas» prodavali smo 140 tisuæa primjeraka u Beograda, meðutim kada smo pokušali sa izdanjem novog «Danasa» prodavao se u kolièini od oko 20 tisuæa primjeraka. Mi jednostavno nemamo ozbiljne èitalaèke publike za takav tjednik. Predlagali su mi da pokrenem jedan ozbiljan news magazinom. Meðutim ja sam skeptièan s obzirom na publiku. Hrvatska publika je ta koja voli neodgovornost, vic, zato Tanja Torbarina i neki drugi kolumnisti iz «Nacionala» više odgovaraju ovoj publici nego neka pametna i ozbiljna analiza. Oni ne vole preuzeti jedu analitièku odgovornost. Kljuèni element je i uredništvo, jer primjerice u uredništvu najprodavanijeg njemaèkog, Münchenskog dnevnika «Südeutche Zeintenu» od šest èlanova sjede èetiri doktora nauka. Oni odgajaju publiku, a ovakvom novinskom politikom kao kod nas odbija se pametna publika. Primjer toga je «Vjesnik» koji je imamo šansu pridobiti intelektualnu publiku, prokockao ju je jer ima režimske kolumniste. Božica Rataiæ-Vojak Oliver Budimir
|
AKTUALNO
 |
|||||
