Vjesnik priprema još 20 otkaza!?

20.10.2006.

Unatoè vlastitom nalazu da se u proteklih deset godina u Vjesniku stihijski poveæavao broj zaposlenih, na »listi za odstrel« državnih novina našli su se uglavnom novinari i drugi Vjesnikovi zaposlenici s više od deset godina staža, a sama otkazna lista èini se da je napravljena bez ikakvog promišljanja o strukturi novine jer æe s njom poneka dopisništva ostati bez ljudi ili na samo jednom èovjeku. Meðu 24 osobe na listi otkaza tako su se našli mnogi dugogodišnji dopisnici i novinari Vjesnika, kao i zaposlenici iz marketinga. Premda je uprava najavljivala da æe se meðu viškom radnika naæi ponajprije djelatnici prateæih službi, otkaze æe ipak dobiti ponajprije novinari i fotoreporteri – kojih je na listi ukupno 16. Buduæi da se radi o poslovno uvjetovanim otkazima, uprava Vjesnika je za 24 zaposlenika osigurala i otpremnine u ukupnom iznosu od 1,25 milijuna kuna. No milijunski iznos vara jer je rijeè o svoti na zakonskom minimumu, odnosno o treæini bruto plaæe po godini staža.
U Programu zbrinjavanja viška radnika koji je Uprava u srijedu dostavila sindikatu na oèitovanje konaèno se navode neke istine o Vjesniku koje se uporno nisu htjele priznati, premda pogrešno rastumaèene. Uprava je izmeðu ostalog priznala da je od 2003. do 2005. godine broj zaposlenih u redakciji porastao za 14,9 posto, a prosjeèna bruto plaæa za 13,9 posto. Pritom se još dodaje da je neodrživo visok broj zaposlenih u Vjesniku rezultat stihijskog zapošljavanja u proteklih deset godina.
Takva politika, prema kojoj je svaki novi glavni urednik dovodio najprije svoju ekipu ljudi, a onda i shodno tome zapošljavao novinare, odvijala se uz stalan trend gubitka, koji se u protekle tri godine kretao od 20 do 27 milijuna kuna, prema podacima iz Programa zbrinjavanja viška radnika. No unatoè balastu novozaposlenih ljudi koji promjenama glavnih urednika gube svoje statuse u redakciji i ne objavljuju ništa, otkaze je Uprava namijenila prvenstveno ranije zaposlenima.
Kao poteze kojima je veæ sad smanjen trošak poslovanja, Vjesnikova uprava navodi smanjenje prekovremenih sati za rad nedjeljom, ogranièenje primanja dnevnih i revijalnih novina, uravnoteženje troškova za fiksne i mobilne telefone, uvoðenje proraèuna po rubrikama lista te smanjenje broja honorarnih suradnika.
No to nije sve jer zaposlenici Vjesnika moraju doèekati još jednu listu otkaza, na kojoj æe se naæi barem toliko ljudi jer Uprava u procesu restrukturiranja namjerava smanjiti broj zaposlenih sa 183 na 157 ili 120 – ovisno o izvoru informacije. I za tu listu zaposlenici se uvjeravaju da æe najmanje novinara dobiti otkaze, no takva su uvjeravanja slijedila i prije ove liste, pa su se pokazala lažnima.

S. ABRAMOV, L. TOMIÈIÆ

Povratak