|
|
Arhiva "Iz medija"
Ana izgubila bitku za život 27.11.2006.
Posljednjih tjedana Ana Rukavina, novinarka Vjesnika, ‘ušla’ je u mnoge domove jer je zatražila pomoæ u trenutku kada je shvatila da se više ne može sama boriti s leukemijom. No, nije stala samo na tome da pomogne sebi veæ je predložila da se prikupljeni novac iskoristi i za osnivanje banke umbilikalne krvi (iz pupèane vrpce) i registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži.
- Ana je dala velik zamah toj ideji. Neæemo odustati, to joj dugujemo - rekao je juèer doc. dr. Mirando Mrsiæ, hematolog u KBC-u Rebro koji je sa svojim kolegama posljednjih godinu i pol dana lijeèio Anu od leukemije.
- Mnogim oboljelima transplantacija koštane srži su doslovno spas. No, teško je pronaæi pogodnog davatelja. O koliko velikom problemu je rijeè, dovoljno govori i èinjenica da danas roðeno dijete ne bi pronašlo davatelja meðu šest milijardi stanovnika na Zemlji - objašnjava dr. Mrsiæ. Buduæi da je za transplantaciju koštane srži, za razliku od drugih organa, potrebna potpuna podudarnost tkiva, teže je pronaæi kompatibilnog darivatelja. Ana je bila jedna od onih desetak oboljelih od leukemije kojima je jedina šansa bila transplantacija koštane srži od nesrodnog davatelja. Tim lijeènika koji se brinuo o njoj pronašao je šest potencijalnih davatelja. Nažalost, Ana nije doèekala svoju šansu za ozdravljenje.
“Sve moje želje zapravo stanu u dvije rijeèi - želim život. Svjesna sam svih rizika koji me oèekuju, spremna sam i na deblji kraj, nije me strah, samo se ne želim okrenuti i otiæi, a da nisam sigurna da sam uèinila sve što sam mogla da se još neko vrijeme zadržim tu meðu vama. Apsolutno vjerujem svojim lijeènicima, ali znam gdje živim, stoga Vas najljubaznije molim da mi pomognete. Jedino što Vama, i sebi moram obeæati jest da æu se truditi biti hrabra i vedra i kad bude teško. A bit æe, to sigurno znam”, napisala je Ana u pismu svojim prijateljima prije dva tjedna koje je u nekoliko sati na noge diglo novinarsku zajednicu. Medijskoj podršci pridružili su se mnogi znani i neznani, a za Anino moguæe lijeèenje u Americi u samo nekoliko dana prikupljeno je više od 1,2 milijuna kuna.
Iako Ane više nema, sigurni smo da æe njezina inicijativa spasiti mnoge druge jer joj je želja bila da se sakupljeni novac, ako joj ne bude potreban, iskoristi za osnivanje hrvatske banke umbilikalne krvi i za registar dobrovoljnih davatelja koštane srži. Veæ su se juèer èuli prijedlozi kako bi se trebala osnovati zaklada koja bi nosila Anino ime, a iz koje bi se financirali ovi projekti.
Poèetna tipizacija stoji 5000 kuna po donoru
Banke koštane srži svagdje u svijetu pokrenute su na privatnu inicijativu i rade na principu samofinanciranja.
- Država treba pametno skrbiti o novcu koji ima i stoga je razumljivo da ne može financirati banku koštane skrbi. Mislim da bi bilo neetièno da ulaže novac u nešto što se nikada neæe iskoristiti. No, nadamo se da æe HZZO plaæati barem prvu tipizaciju za one koji žele donirati svoju koštanu srž. Nakon što banka zaživi, moæi æe se sama financirati jer svaki zahtjev za koštanom srži koji doðe iz neke druge zemlje naplaæuje se izmeðu 20 i 30 tisuæa eura - kaže dr. Mirando Mrsiæ.
Za poèetne tzv. HLA tipizacije koje se rade u Laboratoriju za tipizaciju tkiva na Rebru potrebno je oko 5000 kuna po donoru. Uzimanje koštane srži, dodaje dr. Mrsiæ, siguran je i bezbolan postupak koji su lijeènici na Rebru napravili više od 600 puta, a dob pacijenata bila je od 2 do 70 godina i nikome se ništa nije dogodilo. U mnogim su zemljama ustanovljeni nacionalni registri koji zajednièki èine Svjetsku organizaciju davatelja koštane srži (BMDW). Asocijacija sadrži 54 registra u 40 zemalja širom svijeta. |
Hrvatskoj neophodno barem 15.000 davatelja
ZAGREB - U svijetu trenutaèno ima oko deset milijuna davatelja, no za samo 30 posto oboljelih pronaðe se podudarna koštana srž. Kroz Rebro godišnje proðe 100 bolesnika oboljelih od leukemije i limfoma. U tom se vremenu, kaže dr. Mirando Mrsiæ, napravi izmeðu 10 i 15 nesrodnih te izmeðu 20 i 25 srodnih transplantacija koštane srži. Nesrodne transplantacije vrlo su agresivne i toksiène i zbog toga ih ne rade kod pacijenata starijih od 35 godina.
- Uskoro æemo pokrenuti akciju kako bismo kod graðana podigli svijest o potrebi doniranja koštane srži. Buduæi da je kod nas razvijena svijest o dobrovoljnom darivanju krvi, nadam se da to neæe biti problem - kaže dr. Mrsiæ koji je ujedno i jedan od inicijatora osnivanja banke koštane srži u Hrvatskoj.
Hrvatska udruga leukemija i limfomi koja veæ dugi niz godina skrbi o pacijentima oboljelim od hematoloških bolesti priprema knjižicu s najèešæim pitanjima i odgovorima kako bi graðani dobili potpuni uvid u ovu problematiku.
- Najakutniji problem koji moramo riješiti je osnivanje registra dobrovoljnih davatelja koštane srži. Struènjaci procjenjuju da bi u našem registru trebalo biti izmeðu 10 i 15 tisuæa ljudi kako bi projekt bio uspješan jer najlakše je pronaæi pogodne davatelje u istoj etnièkoj skupini - objašnjava tajnica Udruge Jadranka Santini. A.Š., S.C.S. |
Povratak
|
 |
|
