|
|
Arhiva "Iz medija"
Vlada želi ojaèati kontrolu nad elektronièkim medijima 27.11.2006.
| Hrvatski sabor æe uskoro dobiti Vladin prijedlog izmjena Zakona o elektronièkim medijima da ga usvoji po hitnoj proceduri, što struka i nevladine organizacije veæ kritiziraju jer æe u tom sluèaju izostati javna rasprava. Meðutim, još više kritika izazvala je namjera Vlade da osnuje Agenciju za elektronièke medije èijeg ravnatelja postavlja izravno Vlada, što se smatra još snažnijom kontrolom medija od vlasti. Naime, prema prijedlogu izmjena Zakona osniva se Agencija za elektronièke medije kao "samostalna i nezavisna pravna osoba koja ima dva tijela: ravnatelja Agencije kojeg imenuje Vlada i Vijeæe za elektronièke medije koje je regulatorno tijelo u podruèju elektronièkih medija", objašnjava Ministarstvo kulture u popratnom tekstu izmjena. Mediji preko službenih kanala još ne mogu do spomenutog teksta jer u Ministarstvu kulture kažu kako se on još nalazi na usuglašavanju po nadležnim ministarstvima. |
Hitna procedura
"Toèno je da je pripremljen prijedlog izmjena Zakona o elektronièkim medijima, no ne možemo govoriti o detaljima teksta jer èekamo mišljenje nadležnih ministarstava. Više æemo moæi reæi za pet-šest dana", kazala nam je glasnogovornica Ministarstva kulture Sunèana Glavak, koja nije htjela potvrditi ide li prijedlog po hitnoj proceduri u Sabor. Meðutim, Poslovni dnevnik je neslužbenim kanalima dobio na uvid prijedlog u kojem upravo stoji da bi Sabor o njemu trebao odluèivati po hitnoj proceduri. To znaèi da bi ga Sabor mogao izglasati u iduæih dvadesetak dana, a to znaèi da vremena za javnu raspravu o izmjenama ovog važnog zakona neæe biti. Najdvojbeniji dio novog prijedloga jest osnivanje Agencije za elektronièke medije kojoj bi na èelu bio ravnatelj imenovan izravno od Vlade na temelju javnog natjeèaja. Ravnatelj bi zastupao, predstavljao i rukovodio Agencijom te bi bio odgovoran za rad njezinih struènih službi. Prema prijedlogu, ravnatelj "organizira i vodi rad i poslovanje Agencije", a u iduæoj odredbi kaže se da Agencijom upravlja Vijeæe za elektronièke medije. Još je jedan zanimljiv detalj u novom prijedlogu koji pokazuje da Vlada želi poveæati svoju kontrolu u tom tijelu. Agencija i Vijeæe, naime, godišnje izvješæe o radu ubuduæe bi morali podnositi Saboru, ali i Vladi, a sada Vijeæe izvješæe podnosi samo Saboru. Najavu takvih izmjena žestoko kritiziraju èelnici strukovnih i organizacija za zaštitu ljudskih prava, a vjerojatno æe se oglasiti i predstavnici meðunarodne zajednice. Naime, prijašnje kritike OESS-a na sadašnji Zakon o elektronièkim medijima išao je upravo u smjeru izbora èlanova Vijeæa. Njih, naime, imenuje Sabor na prijedlog Vlade, što se ne smatra najsretnijim rješenjem ako se želi pokazati volja politike da se odmakne od kontrole medija. Ovim prijedlogom izbor èlanova Vijeæa nije ni dotaknut, a dodatna kontrola pojaèava se ravnateljem koji bi bio èovjek od Vladina povjerenja. "Još nismo vidjeli taj prijedlog, ali ako je u njemu doista to što kažete, onda je to atak na slobodu medija. Predlagao sam da se izmjenama zakona mora osigurati neovisnost Vijeæa od politièke veæine. Morao bi se stvoriti instrument da tamo budu neovisni ljudi koji æe odluèivati prema struènim kriterijima", kaže Dragutin Luèiæ, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. Prema ovakvom prijedlogu kritièan je i Žarko Puhovski, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, koji smatra da bi, ako se veæ želi osnovati Agencija, njezina ravnatelja treba predlagati samo Vijeæe. Ni on nije vidio tekst prijedloga zakonskih izmjena, no kaže da su mu u Ministarstvu kulture obeæali da æe ga dobiti do kraja godine, što bi moglo znaèiti da o tome Sabor ipak neæe odluèivati na sadašnjoj sjednici. |
Služba za monitoring
Prema prijedlogu, za rad Agencije ne bi trebalo izdvajati dodatna sredstva, veæ bi se ona financirala isto kao i Vijeæe, novcem koji uplaæuju svi nakladnici elektronièkih medija (0,5 posto ukupnih prihoda ostvarenih u prošloj godini). Agencija bi imala struènu službu za monitoring, što Vijeæe dosad nije imalo, veæ je angažiralo nekoliko agencija za praæenje medija. Protiv odluka Vijeæa žalbe se ne bi mogle podnositi, ali bi se mogao pokrenuti upravni spor. Prijelazne odredbe kažu da bi èlanovi Vijeæa nastavili s radom i nakon stupanja na snagu zakonskih izmjena, do isteka njihova mandata, a Vlada bi u roku od 45 dana od stupanja na snagu izmijenjenog zakona imenovala privremenog ravnatelja Agencije. |
Povratak
|
 |
|
