Novinar koji nije otvoren za novo - odumire

26.11.2006.

Metro International' nedavno je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveæi dnevni list na svijetu. Hrvatska pak verzija 'Metro Expressa' i sama drži svoj rekord s èetiri pokrenuta izdanja istovremeno (trenutaèno ih je šest), a u svjetskoj je Metro zajednici naš proglašen 'Metroom' listopada. Ovjenèan tolikim priznanjima i nagradama, glavni nas je urednik hrvatskog 'Metroa' Zvonimir Krstuloviæ upoznao s radom svojih novina te govorio o trendovima u novinarstvu kao i trenutaènom stanju listova koji su obilježili njegov život i u kojima je stekao zavidan ugled i neprocjenjivo iskustvo.

Relevantni izvori

Po èemu je specifièan 'Metro Express'?
- 'Metro Express' donosi dobre informativne tekstove i za život korisne informacije. To su tekstovi prilagoðeni našoj formi, stilu i licencnim uzusima. Naslonjen je na odliène relevantne izvore: Hrvatsku novinsku informativnu agenciju (HINA), na najbolju EPH-ovu produkciju, prvenstveno na najjaèi nacionalni dnevnik 'Jutarnji list' te najjaèi regionalni 'Slobodnu Dalmaciju'. Suraðujemo i s uglednim 'Novim listom', s distribucijski inovativnim 'Osjeèkim domom'... Redakcija 'Metroa', sastavljena od urednika koji su došli uglavnom iz zahtjevne dnevne i magazinske produkcije, izvorne materijale ureðuje i adaptira brzom modernom informativnom obrascu prema svjetskim obièajima 'Metro Internationala'. Proizvodimo, meðutim, i vlastitu "robu". Zanimljivo je da su nas èitatelji brzo prepoznali i shvatili, osobito mladi, obrazovani ljudi koji rabe suvremene oblike informiranja.
Kakve su bile reakcije na samu ideju besplatnih novina prije pokretanja Metroa? Mislite li da ova forma ima buduænost?
- Mnogi su u poèetku, osobito kolege iz branše, unaprijed definirali da je ono što je besplatno - loše. To, dakako, nije toèno jer današnji oblici informiranja urnebesno jurišaju u suvremenost, interaktivnost, multimedijalnost... U tom smislu Metro ide ukorak s vremenom. Mediji se sve više razvijaju u smjeru da informativni sadržaj nude besplatno, zbog èega mislim da je njihova buduænost svijetla. Štoviše, veæi dio papirnatih medija snaæi æe sudbina elektronièkih: mediji se demokratiziraju tako što i konzumenti postaju proizvoðaèi sadržaja.
Je li to svojevrsna "smrt" za novinare?
- Uvijek æe postojati potreba za medijskim profesionalcima koji po visokim profesionalnim pravilima proizvode sadržaj. Demokratizacija koja je zahvatila najdemokratièniju umjetnost - fotografiju - osobito u smislu digitalije, pogodit æe i ostale forme medijskog izražavanja i proizvodnje. Demokratizacijom fotografije nisu nestali kvalitetni fotografi, reporteri, umjetnici, samo su potaknuti da se napregnu na viši stupanj kreacije. S druge strane, jedna garnitura novinara nestala je, kako bi to slikovito rekao Humphrey Bogart, ’s prvom prohibicijom’. U zadnjih desetak godina neke novinare zbilja kose "pošasti" novih tehnologija: oni koji se ne prilagoðavaju, koji se ne mijenjaju (kako je to rekao Marko Sapunar, doduše u jednom drugom kontekstu) ispadaju iz igre. Kvalitetan novinar koji ide ukorak s novim tehnološkim dostignuæima - vjeèan je novinar.
U èemu vidite razliku izmeðu zagrebaèkih i splitskih urednika i novinara?
- Èitav je niz urednika/novinara srednje generacije u "Slobodnoj" s kojima sam radio kao izvršni urednik, koji bolje i kvalitetnije "dišu" novinarstvo od zagrebaèkih kolega. "Slobodna" je zbilja potencijalna medijska bomba, ali ima i niz problema vezanih uz tehnološku zaostalost tiskare i osuvremenjivanje procesa proizvodnje. Postoji i problem razmišljanja o novinarstvu, odnosno autistiènost spram novih novinarskih trendova i usporenost u njihovu prihvaæanju. Takvi smo mi Dalmatinci, pilimo po svome dok pila ne pukne.
U Zagrebu su bolji uvjeti rada?
— U Zagrebu je nekako živahnije, borbenije, ali u autorsko-kreativnom smislu sterilnije. E, da je novinarski Split "Slobodnu", "Feral"... — preseliti u novinarski Zagreb... Èesto je urednikovanje spomenute generacije "Slobodne" iz perspektive Zagreba podcijenjeno. Zagreb ne zna što znaèi u Dalmaciji proizvoditi dnevni list koji ima regionalnu komponentu i nacionalnu relevantnost, a kišu Isusovu problema — od tehnièkih pa nadalje. Kakvom vidite perspektivu "Slobodne"?
— "Slobodna Dalmacija" i splitsko novinarstvo rasadište su talenata. Splitska novinarska tradicija je jaka — bila je u bivšoj federaciji, a takva je i sada. No još uvijek se osjeæaju posljedice havarije iz zadnjeg desetljeæa prošlog stoljeæa kada je Slobodna bila politièki instrumentalizirana. Višegodišnja negativna kadrovska selekcija ostavila je traga na njoj i dijelom joj je sada breme. No, "Slobodna" s aktualnim glavnim urednikom Mladenom Plešeom ima sadašnjost, a osobito izdavaèku buduænost.

Debeli živci

Zovu Vas "urednik s debelim živcima". Kakvim Vi sebe vidite?
— Tako kažu o meni, valjda zato što imam strpljenja s ljudima. Ali samo s onima koji novinarstvo zaista vole, pa ako i pogriješe ili su još zeleni, a sve rade u dobroj namjeri, ne uzmem im za zlo. S druge strane, nemam strpljenja sa zabušantima, nepotizam me izluðuje, kao i sliène nepravde. I možda æe netko reæi da je to nedostatak, ali ne razmišljam "karijerno": u stanju sam veæ sutra otiæi za urednika oglasne table najveæeg zagrebaèkog nebodera ako mi se to uèini žurnalistièki potentnim. To vam je tako u novinarstvu: staro znanje nitko ti ne može oduzeti, a ako nisi otvoren za novo — odumireš. Ali nema straha, na pragu smo velikih radosti i uzbuðenja u novinarstvu i izdavaštvu u multimedijalnoj buduænosti, koja je zapravo veæ sadašnjost.

Povratak