Prva komemoracija održana je pred sjedištem tjednika Agos, dvojeziènog tursko-armenskog izdanja kojemu je 52-godišnji Dink bio suutemeljitelj i direktor.

Po prolasku vozila s lijesom prolomio se petominutni pljesak, a slijedila je minuta šutnje sudionika koji su nosili natpise s porukama “Svi smo mi Armenci” i  “Svi smo mi Hrant”, ispisane turskim i armenskim jezikom.

To je pozdravio armenski novinar Raffi Hermonn rekavši: “Za zemlju u kojoj je armenska rijeè uvreda za nemali broj ljudi, velik je iskorak poruka ‘svi smo mi Armenci’”.

Rakel Dink, koja se obratila okupljenima, rekla je da za njezina supruga nisu postajale “tabu teme ni nedodirljivi”.

U pratnji gotovo 6000 policajaca krenula je povorka putem dugim osam kilometara do armenske pravoslavne crkve Djevice Marije. Nakon toga, pokop na armenskome groblju obavio se samo u prisutnosti obitelji.

Turska, koja nema diplomatske odnose sa Armenijom zbog dubokog neslaganja oko genocida što ga je 1915.-1917. nad Armencima poèinio mladoturski režim kasnog Otomanskog Carstva, pozvala je armenske velikodostojnike iz cijeloga svijeta na ispraæaj u Istanbul.

Pozivu se odazvao Khajak Barsamian, primas istoène dijeceze u SAD-u, iz Armenije je stigao zamjenik ministra vanjskih poslova Arman Kirakossian, a prvi put i izaslanstvo Vijeæa armenskih organizacija Francuske, javljaju agencije.

Najavljeno je prisustvovanje parastosu i turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana i talijanskog premijera Romana Prodija, koji je u posjetu Turskoj.

Turske televizije prikazuju priloge o Dinku koji je branio svoje tursko državljanstvo, ali je na sebe navukao gnjev nacionalista osudom genocida nad Armencima.

Policija u pritvoru ispituje osumnjièenika za Dinkovo ubojstvo, èlana ultranacionalistièke skupine Trabzon.    (H, AFP, DPA)