|
|
Arhiva "Iz medija"
Politika æe teško nametnuti svog èovjeka za šefa HRT-a 27.02.2007.
| Utrka za mjesto glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije i službeno je juèer zapoèela objavom javnog natjeèaja u medijima. U javnosti se veæ duže vrijeme spekulira tko bi mogao naslijediti Mirka Galiæa na toj vrlo primamljivoj funkciji. Novi æe ravnatelj vladati kuæom koja ima oko 1,45 milijardi kuna godišnjih prihoda, ali i najutjecajnijim medijem u državi. Formalno èelnika HRT-a bira Programsko vijeæe koje èini 11 èlanova, od kojih najmanje osam mora glasovati za pobjednika natjeèaja. Naèinom izbora èlanova u Programsko vijeæe umanjena je moguænost izravnog politièkog utjecaja, ali on nije potpuno eliminiran. Prvi sastav Vijeæa izabrao je Sabor u vrijeme Raèanove Vlade i to na naèin da je vladajuæa koalicija predložila šest, a opozicija pet èlanova. Da bi se u buduænosti dodatno umanjio utjecaj samo jedne politièke struje, prvi je mandat za petoro èlanova Vijeæa trajao dvije godine. Tko æe odraditi dvogodišnji mandat utvrðeno je ždrijebom na konstituirajuæoj sjednici, a tada je kocka pala na Suzanu Jašiæ, Željka Mavroviæa i Duška Ljuštinu (ušli na prijedlog SDP-ove koalicijske vlasti) te Zdenka Ljevaka i Antu Žužula (ušli na prijedlog HDZ-a i tadašnje opozicije). U vrijeme Sanaderove Vlade proveden je izbor za tih pet èlanova, opet na naèin da troje predlaže saborska veæina, a dvoje opozicija. Vlast je tada izabrala Želimira Mesariæa, Juraja Njavru i Darinku Janjanin, a opozicija Suzanu Jašiæ i Zdenka Ljevaka. Matematièki, HDZ danas u Vijeæu ima šest "svojih" èlanova, no to se može reæi samo uvjetno. Primjerice, Ljevak, koji je u Raèanovo vrijeme izabran na prijedlog opozicije, novi je mandat dobio na prijedlog SDP-a. Janjanin je kao predstavnica manjina ušla u HDZ-ovoj kvoti, no teško bi se moglo reæi da bi poslušala njihovu politièku naredbu. Nedjeljko Pintariæ, predstavnik Katolièke crkve, u Vijeæu je na prijedlog nekadašnje SDP-ove vlasti iako je iz njegovih nastupa jasno da mu ta stranka ne može narediti za koga da podigne ruku. |
| Takvih je primjera još nekoliko pa je jasno da niti jednoj politièkoj opciji neæe biti lako osigurati osam glasova za "svog" kandidata. I veæina samih èlanova Vijeæa privatno i javno se kunu da nemaju politièke mentore te da ne bi podlegli nikakvim pritiscima pa èak ni bezazlenim sugestijama. Neuplitanje politike jamèi i Vlada u svojim javnim istupima. "Politika se nije miješala i neæe se miješati u izbor glavnog ravnatelja HRT-a koji æe biti izabran po zakonskoj proceduri, a temeljen danas objavljenog javnog natjeèaja. HRT treba ostati lišen politièkih utjecaja, a Vlada ni na koji naèin neæe sudjelovati u izboru", kazao je za Poslovni dnevnik glasnogovornik Vlade Ratko Maèek. Antun Vujiæ, koji je kao SDP-ov ministar kulture i predložio aktualni Zakon o HRT-u, uvjeren je da politika ovoga puta neæe moæi utjecati na izbor šefa HRT-a. "Duboko sam uvjeren da politika danas nema utjecaja na izbor kao što sam duboko uvjeren da æe svaki pokušaj utjecaja biti kontraproduktivan", kazao nam je Vujiæ dodajuæi da je Vijeæe i dosad dokazalo kako može neovisno donositi ozbiljne odluke s visokim stupnjem koncenzusa. Pa ipak, dio politièara vjeruje da æe politika i te kako imati utjecaj na izbor novog glavnog ravnatelja. Vesna Pusiæ, predsjednica HNS-a, prije nekoliko dana izrazila je uvjerenje da æe politika imati svoje prste u izboru. A da æe tome biti tako, ne dvoji ni predsjednica Hrvatske socijalno-liberalne stranke Ðurða Adlešiæ. "A kad se tako nije birao glavni ravnatelj? Još je ovo izborna godina, nema sumnje da æe politika pokušati utjecati na njegov izbor", kazala je Adlešiæ za Poslovni dnevnik. Meðutim, zbog naèina izbora i sastava Programskog vijeæa i Adlešiæ se slaže da æe ove godine politici biti teže nego ikad postaviti svog èovjeka. |
Povratak
|
 |
|
