Josipu Joviæu ICTY potvrdio kaznu od 20 tisuæa eura

15.03.2007.

U priopæenju Haškog suda stoji kako je u svojoj odluci Žalbeno vijeæe odbacilo svih sedam žalbenih osnova koje je Josip Joviæ podnio te da mu nalaže da plati novèanu kaznu od 20.000 eura u roku od 30 dana od danas, a dopušta mu se da kaznu plati u jednakim ratama od 5000 eura.

Josip Joviæ je 9. rujna 2005. optužen je za nepoštivanje Haškog suda (ICTY) zbog objave identiteta zaštiæenog svjedoka. Hrvatska policija uhitila ga je, po nalogu Haškog suda, u listopadu 2005., nakon èega je bio prebaèen u pritvor ICTY-a. Na prvom pojavljivanju pred sudom 14. listopada 2005. izjasnio se da nije kriv, nakon èega je pušten do poèetka suðenja koje je održano 11. srpnja 2006.

Bivši glavni urednik Slobodne Dalmacije teretio se da je u prosincu 2000. godine objavio identitet i iskaz sa suðenja Tihomiru Blaškiæu tada zaštiæenog svjedoka optužbe, sadašnjeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesiæa. te zbog toga što je nastavio objavljivati izvatke iz transkripta svjedoèenja koje je svjedok iznio na zatvorenoj sjednici nakon što mu je Meðunarodni sud naložio da prestane.

Iako je obrana na glavnoj raspravi ukazala na èinjenicu da je sam Mesiæ u ožujku 1998. hrvatskim medijima rekao da je svjedoèio protiv Tihomira Blaškiæa u Hagu, 30. kolovoza 2006., Joviæ je proglašen krivim jer je objavio transkripte sa zatvorene sjednice na suðenju Tihomiru Blaškiæu.

Raspravno vijeæe zakljuèilo je da je Joviæ bio svjestan da krši naloge Haškog suda, rekao je tad predsjednik prvostupanjskog vijeæa Patrick Lipton Robinson, istièuæi da je sucima to bilo presudno da ga proglasi krivim. Sudac je tad presudu obrazložio time što se Joviæ, nakon zabrane daljnjeg objavljivanja transkipata, èak i hvalio da nastavlja objavljivati tajne transkripte i tako iskazao "krajnji prezir" prema nalogu Haškog suda.

Kao olakotnu okolnost vijeæe je uzelo javno oèitovanje Mesiæa koji je priznao da je bio svjedok u Hagu èime je implicirano da mu zaštita nije potrebna, pa je i odreðena kazna bitno manja od maksimalne, jer pravila Haškog suda za nepoštivanje suda propisuju kaznu do sedam godina zatvora ili do 100 tisuæa eura.

Dan nakon izricanja presude Joviæu, novinska kuæa "Slobodna Dalmacija" najavila je da æe platiti 20 tisuæa eura kazne, ako ta kazna postane pravomoænom.

"'Slobodna' æe platiti kaznu ako to bude potrebno, što znaèi da æe se prièekati rezultat žalbenoga postupka, jer ako Joviæeva žalba bude prihvaæena neæe je trebati platiti, a ako ne, onda æe je platiti 'Slobodna'", rekao je 31. kolovoza zamjenik glavnog urednika "Slobodne Dalmacije" Mladen Krniæ, dodavši kako je ta odluka donesena "na temelju odredbi kolektivnoga ugovora i uobièajene prakse u toj kuæi".

Za isto su kazneno djelo i objavljivanje istog iskaza, ali u prosincu 2004. godine, bili optuženi izdavaè i dvojica bivših glavnih urednika tjednika "Hrvatsko slovo" Stjepan Šešelj, Domagoj Margetiæ i Marijan Križiæ, ali je 16. lipnja 2006. glavna haška tužiteljica Carla del Ponte povukla optužnice protiv njih trojice, dok je ona protiv Joviæa ostala.

Haški sud do danas je pokrenuo postupke zbog nepoštivanja suda protiv 19 osoba, meðu kojima su optuženici, branitelji, svjedoci, novinari i drugi, po optužbama koje ukljuèuju zastrašivanje svjedoka, odbijanje da odgovaraju na pitanja pred sudom, objelodanjivanje povjerljivih sudskih dokumenata i kršenje zaštitnih mjera. (H)

Povratak