Oporba protiv zakona o informacijskoj sigurnosti

23.03.2007.

Suglasni s Vladom da je sigurnost informacijskih sustava važan element nacionalne sigurnosti, ali i preduvjet razvoja informatièkog društva, a time i gospodarstva Hrvatske, saborska opozicija se slaže da takav zakon moramo imati, no, prijedlogu poslanom iz Banskih dvora nisu dali prolaznu ocjenu. U obrani svoje Vlade HDZ-ovac Krešimir Æosiæ ustvrdio je kako graðani postaju svjesni da njihovu sigurnost više nego ikada odreðuju visoke tehnologije, i to u svakom trenutku i na svakom mjestu, od onog trenutka kad upotrijebimo mobitel do onog trenutka kad komuniciramo meðusobno, ili radimo razlièite financijske transakcije. Ocjenjujuæi Vladin uradak u najmanju ruku lošim, HNS-ovac Antun Kapraljeviæ nazvao ga je zakonom o cenzuri koji i najnižem èinovniku omoguæuje da bilo koji podatak proglasi tajnim, a najoštriji je bio SDP-ovac Nenad Staziæ, ustvrdivši da je zakon pogrešno strukturiran, mutan, nejasan i opasan, jer je "sve strpano u jedan lonac, pa se kuhanjem dobila gusta i mutna juha, antipatièna i neprobavljiva". Uz opasku da je zakon pisala obavještajna zajednica, pravaš Pero Kovaèeviæ upozorio je da æe sve važno i tako odreðivati podzakonski akti, za èije donošenje su ostavljeni vrlo dugi rokovi, pa æemo, upozorava, u najboljem sluèaju u travnju 2009. imati zakonske okvire za uspostavu informacijske sigurnosti. No državna tajnica u ministarstvu pravosuða Snježana Bagiæ ustvrdila je kako je bolje imati dulje rokove nego nekvalitetan propis, zbog èega u velikom broju podzakonskih akata koji prate u biti tehnièki zakon, ne vidi ništa sporno, jer je rijeè o tehnologijama koje se još razvijaju. Zastupnici su raspravili i nekoliko zakona o potvrðivanju meðunarodnih sporazuma, meðu kojima je Sporazum s EU o financiranju projekata za poveæanje nuklearne sigurnosti, vrijedan 6,2 milijuna kuna, što æe biti utrošeno za graniènu kontrolu nuklearnih i drugih radioaktivnih materijala i otkrivanje njihovog krijumèarenja.

Sandra Bartoloviæ

Povratak