Kriza vijeænika, ali i vijeæa

02.04.2007.

Unatoè tome, njegovi èlanovi su, umjesto odgovornog odraðivanja svog posla, spali na fizièke obraèune i neargumentirane optužbe. Malo tko se fokusirao na svoju stvarnu zadaæu - izbor èelnog èovjeka koji bi trebao osigurati stabilno funkcioniranje tog utjecajnog medija. Ni Vijeæe za elektronièke medije nije briljiralo prošlog tjedna. U trenutku kada hrvatske elektronièke medije tresu skandali oko, primjerice, prikrivenog oglašavanja (koje je zapravo toliko oèito da ga je neozbiljno nazivati prikrivenim), to je tijelo iskazalo svu svoju nemoæ. S puna tri mjeseca zakašnjenja uhvatili su se u koštac sa neprihvatljivim obraæanjem oglašivaèa djeci. Iako su pregled programa proveli još u listopadu i prosincu prošle godine, tek su posljednjih dana ožujka izvjestili javnost o svojim zakljuècima i - upozorili televizije da to što rade baš i nije u redu. I nikome ništa. Ali su zato ozbiljno priprijetili jednoj lokalnoj televiziji zbog nekakve noæne emisije u kojoj objavljuje spolovila svojih gledatelja. Puna tri mjeseca od poèetka emitiranja sporne emisije Vijeæu su bila potrebna za prvu reakciju, no ni to nije bilo dovoljno da dobro osmisle svoju reakciju, pa je tako u opomenu zalutala optužba da se takvom emisijom ugrožava ustavni poredak. U protekle dvije godine, koliko to Vijeæe èine profesionalni zaposlenici, ni jednog nakladnika nisu kaznili, nisu uspostavili službu za stalni nadzor programa, a kamoli oduzeli nekome koncesiju. Zapravo, rade isto ono što su èinili njihovi prethodnici - dodjeljuju koncesije. Samo što, za razliku od svojih prethodnika, državu koštaju višestruko više jer za svoj posao primaju redovne mjeseène plaæe. Osim nedostatka zakonskih ovlasti, loša strana toga tijela je u tome što o njegovu sastavu odluèuje iskljuèivo Vlada. Upravno vijeæe Hine takoðer je pokazalo sav svoj besmisao jer se zapravo ne radi o tijelu koje bi trebalo nadzirati rad državne agencije, veæ o pukoj ispostavi vlasti. Postavlja ga iskljuèivo stranka na vlasti koja se pri izboru ne vodi kvalitetama prijavljenih kandidata, veæ njihovom lojalnošæu vladajuæoj garnituri. Unatoè svemu tome, medijska vijeæa neophodna su i nezamjenjiva. Politika bi trebala s više odgovornosti birati njihove èlanove, ali im i dati dovoljno ovlasti kako bi rad takvih tijela imao puni smisao.

Saša Vejnoviæ

Povratak