Usprkos Internetu, naklada dnevnih novina lani porasla 2,3 posto

05.06.2007.

Prodaja novina prošle je godine poveæana u Aziji, Europi, Africi i južnoj Americi, a pad je zabilježen samo u regiji Sjeverne Amerike. Ocijenivši rezultate istraživanja boljima od oèekivanih, šef pariškog WAN-a Timothy Balding ustvrdio je da se novine u tiskanom obliku još dobro prodaju te da æe zadržati svoje mjesto kao medij vijesti koji dnevno preferira stotine milijuna ljudi unatoè sve veæem rastu popularnosti Interneta. Na besplatne novine otpada gotovo 8 posto globalne naklade, pokazuju podatci koje je WAN objavio u sklopu godišnjeg ispitivanja trendova novinarstva u svijetu. Hrvatska i Turska lani su ostvarile skok prodaje novina, koja je istovremeno pala u Norveškoj i Švicarskoj. Kao i dosad, istraživanje WAN-a pokazuje da novine i dalje najviše kupuju Japanci, dok Belgijci troše najviše vemena na èitanje, u prosjeku 54 minuta dnevno. Nakon Belgijaca, najviše vremena (u prosjeku 48 minuta) èitajuæi novine provode Kinezi, Finci i Brazilci. Pet najveæih besplatnih novina su Metro u Velikoj Britaniji, Leggo i 20 Minutos u Italiji, te Que! i ADN u Španjolskoj

Pet je najveæih tržišta novina, pokazuje istraživanje, Kina, Japan, Indija, Sjedinjene Amerièke Države i Njemaèka. Na Kinu, Japan i Indiju otpada 60 od ukupno 100 najoprodavanijih dnevnih novina. Pridoda li se prodaji kupovnih i naklada besplatnih novina, globalno je poveæana za 4,61 posto. Rast prodaje novina lani je ponovno dosegao nove rekordne razine. Istraživanje pokazuje da 515 milijuna ljudi dnevno kupuje novine. Ukljuèujuæi besplatne novine, dnevna naklada novina u svijetu je 2006. poveæana na gotovo 556 milijuna. Procjenjuje se da svaki dan u svijetu novine u prosjeku èita 1,4 milijardi ljudi uzme li se u obzir da u veæini sluèajeva jedan primjerak novina èita više od jedne osobe. Prodaja dnevnih novina lani je u Europi ukupno rasla, a rast naklada lani je zabilježen u 10 zemalja. Tako je Rumunjska nakladu poveæala 25,7 posto, Austrija 9,43 posto, Portugal 8,95 posto. Estonija, Irska, Italija, Litva, Malta, Poljska i Slovaèka takoðer su poveæale prodaju, a na Cipru je bila stabilna. Ostalih 15 èlanica Europske unije bilježile su pad, pri èemu je najviše bilo pogoðeno slovensko tržište uz pad od 18,9 posto. Latvija (Estonija) istodobno je bilježila pad broja naklada od 7,8 posto, Grèka 4,9 posto, a smanjene su i u Belgiji, Èeškoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemaèkoj, Maðarska, Luksemburgu, Nizozemska, Španjolskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji. U Sjedinjenim je Amerièkim Državama naklada dnevnih novina potonula je 1,9 posto, a od toga najviše veèernjih novina. Što se tièe Latinske Amerike, prodaja novina u Brazilu je skoèila 6,5 posto, dok je Kolumbiji narasla 3,2 posto. Na azijskom kontinentu naklade su porasle 3,61 posto u odnosu na godinu dana prije. Pritom je naklada najviše rasla u Indiji uz skok od 12,93 posto, ali i u Kini, Maleziji, Singapuru, Bangladešu i Koreji, no pala je u Tajvanu i Japanu. U Australiji su tiraže rasle 2,95 posto, dok su na Novom Zelandu pale 1,1 posto. Na afrièkom je kontinenetu naklada rasla 8,24 posto u Južnoj Africi, te bilježila stabilan rast u Nigeriji i Keniji.

Ksenija Konèevski

Povratak