hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Hrvatske reforme bez rezultata, pogoršano stanje u medijima

15.06.2007.

Stupanj demokracije tranzicijskih država ocjenjuje se ljestvicom od 1 do 7, s time da je 1 najviša ocjena, a 7 najniža. "Hrvatska nastavlja reforme kako bi dosegnula standarde Europske unije i pristupila njezinim institucijama, no veæina njezinih napora dala je spore rezultate dok se ta zemlja nastavlja boriti s ostavštinom iz doba rata", piše Freedom House. U izvješæu se upozorava da Hrvatska ne uspijeva riješiti zloèine poèinjene za Domovinskog rata što je u neskladu s oèekivanjima graðana koji sebe veæ vide u okviru Europske unije. Vladi na nacionalnoj razini ostaje ocjena prošlogodišnja ocjena 3,50. "Konzervativna vlada HDZ-a uspjela je ojaèati državne institucije i održati unutarnju sigurnost bolje nego prethodna vlada lijevog centra, no ne uspijeva ispuniti oèekivanja u provedbi reformi na makrorazini u podruèjima kao što je pravosuðe ili boriti se protiv korupcije koja ostaje ukopana u državnim institucijama", piše u izvješæu. Ocjena iz stupnja demokracije neke zemlje zbirna je ocjena nekoliko potkategorija. U Hrvatskoj je i upravljanje na lokalnoj razini ocijenjeno kao i lani s 3,75 zbog sporosti u decentralizaciji vlasti. Kategoriji neovisnost pravosuða ostala je prošlogodišnja ocjena 4,25 jer stvarni napredak nije uèinjen u 2006. unatoè nekim zakonskim amandmanima, piše Freedom House i bilježi da je medijski eskponirano suðenje Branimiru Glavašu pokazalo brojne slabosti domaæeg zakonodavstva te tako pravosuðe ostaje jedan od kljuènih problema u pregovorima Hrvatske s EU.

Korupcija je takoðer kljuèan problema u procesu reformi za EU i unatoè razotkrivanju nekih afera Hrvatska nije ostvarila bitnih pomaka u borbi protiv korupcije te joj i tu ostaje prošlogodišnja ocjena 4,75. Izbornom procesu u Hrvatskoj ostala je prošlogodišnja ocjena 3,25, kao i ocjena za civilno društvo 2,75, no pogoršanje je nastupilo u stupnju neovisnosti i profesionalnosti medija. "Kontinuirana koncentracija i komercijalizacija poglavito tiskanih medija oslabila je cjelokupnu razinu medijskog profesionalizma i istraživaèkog novinarstva", piše Freedom House. "Skandal vezan uz imenovanja nove ravnateljice državne novinske agencije Hine pokazao je da se nastavlja utjecaj vlade i politike na medije", nastavlja se u izvješæu. Ocjena iz neovisnosti hrvatskih medija pogoršala se s 3,75 na 4,00 zbog propusta u razvoju medijskih standarda i poveæane komercijalizacije medija 2006. Cjelokupna medijska slika otkriva porast novinarstva tabloidnog tipa s pozornošæu posveæenom igrama na sreæu, liènostima iz sporta i spektakla, pa iako ozbiljne društvene, politièke, gospodarske i kulturne teme nisu potpuno išèeznule one su uglavnom okvir za objavu reklama, a ne prostor za teme od ozbiljnog interesa. Juèer objavljeno izvješæe, koje je obuhvatilo 29 zemalja središnje Europe i Euroazije, istièe da se u tranzicijskim zemljama razina demokracije pogoršava, a jaèa populizam i antiliberalizam, èemu je uzrok zamor reformama te politièka polarizacija. U skupini tranzicijskih zemalja Europske unije stanje je ostalo nepromijenjeno u Èeškoj Republici (prosjeèna ocjena 2,25), kao i u Estoniji (1,96), te Letoniji (2,07). Od zemalja Europske unije lošije su ove godine ocijenjene Maðarska s lanjskih 2,00 na 2,14; zatim Slovenija s 1,75 na 1,82; te Litva s 2,21 na 2,29. Stanje demokracije pogoršalo se i u Poljskoj koja je lani bila ocijenjena s 2,14, a ove godine s 2,36, zbog velike koncentracije vlasti te u Slovaèkoj, kojoj je opæa ocjena pala s 1,96 na 2,14. Poboljšanja su zabilježena u dvjema najnovijim èlanicama Europske unije: Bugarskoj koja je lanjsku ocjenu 2,93 popravila na 2,89 te u Rumunjskoj s 3,39 na 3,29. Kad je rijeè o podruèju jugoistoène Europe, Albaniji je opæa ocjena demokracije pogoršana s 3,79 na 3,82. Stupanj demokracije pogoršan je u Crnoj Gori s 3,89 na 3,93. Lagano poboljšanje bilježe Bosna i Hercegovina s 4,07 na 4,04 te Srbija, s lanjske prosjeène ocjene 3,71 na 3,68. Promjena nema na Kosovu kojemu ostaje prošlogodišnja ocjena 5,36 ni u Makedoniji s opæom ocjenom 3,82.

 

Povratak

AKTUALNO