|
|
Arhiva "Iz medija"
Umjesto na dražbu, NIN ide na natjeèaj po novim uvjetima 14.09.2007.
| Agencija za privatizaciju otkazala je dražbenu prodaju tjednika NIN predviðenu za 27. rujna i odluèila da najstariji tjednik u Srbiji, osnovan 1935. godine bude prodat putem natjeèaja. Do promjene naèina njegove prodaje došlo je na zahtjev zaposlenih, koji smatraju da tjednik s tako dugom tradicijom i statusom društvene institucije treba biti prodat kupcu koji æe jamèiti izlaženje toga lista, na što ga prodaja putem dražbe ne obvezuje. Zaposleni, pored vlastite sigurnosti, inzistiraju na odluèujuæoj ulozi u izboru glavnog i odgovornog urednika, kako bi imali presudnu ulogu u odreðivanju ureðivaèke politike. Na prodaju je ponuðeno 60,9 posto kapitala, dok preostali dio od 20 posto pripada uposlenima, a 10 posto dionièkom društvu Politika koja je taj dio stekla dok je NIN izlazio u sastavu te novinske kuæe. Agencija je odredila poèetnu cijenu od 165 tisuæa eura. To je preniska cijena za NIN, pa je i to jedan od razloga što se za njegovu kupovinu pojavio veliki broj kupaca. Prijavilo se više od desetero zainteresiranih kupaca, ali je njihov broj svakodnevno poveæavan, jer vrijeme za prijavu nije bilo isteklo, kada je agecija odluèila promjeniti model prodaje. Najveæi izgledi davani su kompaniji Farmakom iz Šapca kojoj je glavna djelatnost proizvodnja mlijeka i italijanskoj izdavaèkoj kuæi Euro gunti s kojom su zaposleni kanili osnovati konzorcij i tako postati suvlasnici. Špekuliralo se da iza Farmakoma stoji Šapèanin Dušan Petroviæ, ministar pravosuða i potpredsjednik Demokratske strane predsjednika države Borisa Tadiæa. DS je navodno time htjela ostvariti utjecaj i osvojiti jedan renomirani tjednik, jer je, u pogledu upliva na medije, bila u inferiornom položaju u odnosu na Demokratsku stranku Srbije premijera Vojislava Koštunice, koja je u dnevnom listu Politika postavila za glavnu urednicu Ljiljanu Smajloviæ, odanoj toj stranci, a u Radio televiziji Srbije direktor je Aleksandar Tijaniæ, svojedobno Koštunièin savjetnik za medije. |
|
Osim stranaèkih interesa u kupovini NIN-a do izražaja su došli i pojedinaène nakane više domaæih tajkuna. Kao glavni moguæi kupci spominju se Miroslav Miškoviæ, vlasnik najveæe domaæe privatne kompanije Delta, zatim bivši visoki funkcionar Socijalistièke partije Milorad Vuèeliæ, odani suradnik Slobodana Miloševiæa, pa Milan Beko, zatim tabloid Press za kojega se tvrdi da je nastao uz financijsku potporu više srpskih tajkuna. Pojedini biznismeni nastoje kupiti NIN prijavljivanjem više firmi u kojima imaju veæinsko vlasništvo, ali se ono ne vidi, jer su registrirane u inozemstvu pa brojnost zainteresiranih firmi ne odgovara broju kupaca.NIN je bio prva žrtva nakon dolaska Sloboana Miloševiæa na vlast koji je u tom tjedniku primjenio strategiju po kojoj se, u cilju ostvarivanja upliva, ne mjenja samo glavni urednik nego cijela redakcija. Od otpuštenih NIN-ovih novinara osnovan je tjednik Vrijeme, koji je bio jedan od rijetkih opozicionih medija Miloševiæevoj vlasti.Prema nazvaniènim podacima u utrci za kupovinu NIN-a kanilo se natjecati blizu 20-ak kupaca sa razlièitim motivima. Jedni su kanili dobiti list zbog utjecaja, druge je zanimao poslovni prostor u najužem središtu Beograda, a treæi su se nastojali kupovinom osloboditi kritika na njihov raèun, odnosno znatiželje novinara kako su za kratko vrijeme stekli veliko bogatstvo. Glavni i odgovorni urednik NIN-a Slobodan Reljiæ istièe kako privatizacija NIN-a nije nimalo jednostavna, jer je rijeè o tjedniku s dugom tradicijom i nacionalno orijentiranom ureðivaèkom politikom. Vrijednost NIN-a procjenjena je na 681 tusuæu eura, iako, prema kazivanju Reljiæa samo poslovni prostor, velièine 452 èetvorna metra vrijedi trostruko više. Uvjete o tome tko može sudjelovati na buduæem natjeèaju, što æe biti objavljen tijekom jeseni odredit æe Agencija za privatizaciju. U tjedniku u kojemu je zaposleno 38 ljudi, od kojih 17 ima fakultetsku naobrazbu, smatraju kako od buduæeg vlasnika treba tražiti da zadrži dodjeljivanje tradicionalne godišnje književne nagrade NIN-a za roman godine, što se dodjeljuje veæ 50 godina. Ta nagrada smatra se najveæim priznanjem koju književnik u Srbiji može dobiti za svoje djelo, pa bi njezino ukidanje predstavljalo gubitak za književno stvaralaštvo.Iako je naklada NIN-a posljednih godina znatno opala, te ne prelazi 15 tisuæa primjeraka, utjecaj na javno mnijenje nadilazi smanjenu prodaju, što objašnjava i veliko zanimanje za stjecanje veæinskog vlasništva. NIN je poslijednji tiskani medij koji još nije privatiziran. |
Povratak
|
 |
|
