|
|
Arhiva "Iz medija"
Informacija je roba, ali ne tako vrijedna kao komadiæ oglasa 28.09.2007.
Sindikat novinara Hrvatske uputio je ovoga tjedna dramatièno upozorenje o stanju u kojem se nalaze hrvatski novinari. Navodeæi konkretne primjere izravnog kršenja radnih prava u redakcijama, sindikat je upozorio da "strane korporacije krše prava novinara koji rade pod pritiskom, a otkazi se dijele zbog tipfelera". Predsjednica SNH Gabrijela Galiæ, inaèe novinarka rijeèkog Novog lista, ustvrdila je kako nijedna novinska redakcija u Hrvatskoj nije bez radno-pravnih problema, te napomenula kako je jedan od goruæih problema svakako i pravosuðe buduæi da se pred sudovima vodi više desetaka radnih sporova zbog otkaza novinarima. "Novinarska struka u Hrvatskoj sve je potlaèenija, novinari su izloženi pritisku vlasnika, sve je više stranih korporacija koje krše novinarska prava i ukidaju ili ne poštuju kolektivne ugovore te tako utjeèu na slobodu medija i pravo novinara na rad", ocijenila je Galiæ na konferenciji za novinare. U intervjuu za Poslovni dnevnik objašnjava na èemu zasniva svoje zakljuèke.
Jesu li novinari danas ugroženiji nego 90-ih?
- U tom vremenskom razdoblju osnovni uzrok problema s kojima su se suoèavali novinari bila je politièka situacija, zatvorenost sustava, pokušaj sprjeèavanja slobode govora uz znatan utjecaj ugrožavanja novinarskog rada na osnovi nacionalnih obilježja. Krajnji rezultat toga razdoblja poprilièno je slièan onom što je danas na djelu, a to je ugrožavanje osnovnih radnih i profesionalnih prava novinara i medijskih djelatnika. Iako je krajnji rezultat isti, uzroci su drukèiji. S otvaranjem društva novinari su se uspjeli izboriti za odreðene standarde, kroz kolektivne ugovore medijskih kuæa. Danas se pod pritiskom privatizacije i globalizacije kapitala u medijima standardi pokušavaju na sve moguæe naèine urušiti. Krajnji produkt utrke za profitom vlasnika medijskih kuæa je ugroženost novinara.
Po èemu se pritisak vlasnika razlikuje od nekadašnjeg pritiska politike?
- Pritisak profita udara ravno na osnovnu egzistenciju. Informacija je roba, ali ne toliko vrijedna kao komadiæ reklamnog prostora. Jedan od problema s kojim se suoèavaju ne samo mediji u Hrvatskoj je upravo pritisak marketinga. Reklama donosi novac, ona predstavlja profit, a kada netko zaprijeti da æe zbog naèina pisanja odustati od oglašavanja, to je daleko teži problem od pokušaja politièkog utjecaja na novinarstvo. U takvom globalnom okruženju vlasnicima je uglavnom važnije koliko æe zaraditi od toga što æe objaviti. Na djelu je nerijetko vrlo perfidna igra kojoj se novinari moraju suprostavljati istièuæi svoja profesionalna prava i obavezu objektivnog, informativnog izvještavanja javnosti o svim relevantnim temama.
Je li toèan dojam da je tijekom devedesetih novinarima bilo lakše dobiti pomoæ i razumijevanje meðunarodne zajednice u borbi protiv politike nego danas u borbi za svoja prava protiv vlasnika?
- Ne trebaju se novinari boriti protiv vlasnika veæ protiv nezakonitih postupanja. Na kršenje ljudskih, radnih, socijalnih prava treba ukazivati, treba se boriti protiv nezakonitosti i boriti se za primjerene radne i profesionalne uvjete. Novinari ne samo u Hrvatskoj veæ i u drugim tranzicijskim zemljama i razvijenim europskim zemljama danas imaju iste problem. Nije meðunarodna zajednica ta koja æe riješiti srozavanje radnih prava, veæ novinari i njihove organizacije. |
Hoæe li nacionalni kolektivni ugovor promijeniti stvari nabolje?
- Naravno da æe taj dokument dijelom pridonijeti sreðivanju stanja u malim, lokalnim medijskim kuæama u kojima nema nikakvih "pravila ponašanja" i u kojima su zaposleni prepušteni na milost i nemilost vlasnicima. Velike medijske kuæe imaju kolektivne ugovore i treba ustrajati na njihovu poštovanju, ali i ugovaranju novih. Nacionalni kolektivni ugovor treba regulirati minimum standarda profesije, a kuænim ugovorima te standarde treba poboljšavati.
Što sindikat može uèiniti? Koliki je sadašnji stupanj novinarske solidarnosti?
- Osnova sindikalnog djelovanja je podružnica. Problemi se prije svega rješavaju tamo gdje nastaju. Sindikat novinara u tome ima dovoljno iskustva i dovoljno pozitivnih primjera. Kao što smo svih ovih godina ukazivali na problem i nastojali ih riješiti, to æemo èiniti i dalje. U novinarsku solidarnost ne bi trebalo sumnjati jer problemi profesije postaju univerzalni. I kao što smo umreženi na nacionalnoj razini, jednako smo umreženi i s udrugama zemalja okruženja i na europskoj razini.
Koja je uloga države?
- Država se treba pobrinuti da sustav funkcionira, da se zakonodavstvo poštuje, da se ubrzaju sudski sporovi. Jednako tako, ona treba raditi na ukidanju sive zone rada, na koju i mi upozoravamo. |
Povratak
|
 |
|
