hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Zdenko Duka: 'Smjenama na HTV-u željelo se pomoæi HDZ-u'

02.11.2007.

Pismo šefa SDP-ova izbornog stožera Slavka Liniæa adresirano na glavnog ravnatelja HRT-a Vanju Sutliæa i na Programsko vijeæe HRT-a podijelilo je Prisavlje, ali i javnost. Posljednjih nekoliko godina svaka kritika politièara upuæena najmoænijem mediju u državi obièno je doèekivana kao nedvojben politièki pritisak i u pravilu je mobilizirala sve u obranu slobode HTV-ovih novinara i urednika. Meðutim, Liniæev dopis nisu baš svi shvatili kao pritisak ili napad na njihovu slobodu. Ponajprije zato što je Liniæ svoje primjedbe stavio na papir. "Pisanje pisama je potpuno legitimna stvar i najtransparentniji naèin izražavanja svog stava. Kada politièari zovu urednike telefonom nitko zapravo ne zna na koji se naèin razgovara, prijeti li se ili ne. Kada napišu pismo svi mi imamo uvid u ono što je reèeno pa i u eventualne prijetnje. Puno su opasniji pritisci za koje ne znamo", kaže Suzana Jašiæ, èlanica Vijeæa HRT-a koja je ublažila poèetne kritike Hloverke Novak-Srziæ i "desnog krila" samog Vijeæa. Štoviše, ona je pozvala sve udruge graðana, pa tako i politièke stranke, da šalju javne dopise ukoliko imaju neke primjedbe na HRT. Kritike politièara proteklih godina stizale su do Prisavlje na razne naèine. Èelnici HRT-a nekoliko su puta bili na sastancima s predsjednicima Vlade i Sabora, što tada nije ocijenjeno pritiskom. Prozivalo ih se na konferencijama za novinara politièkih stranaka, zvalo se telefonom urednike, no neki od najžešæih napada dogaðali su se u Saboru koji je nerijetko raspravljao o pojedinim emisijama. Takve su rasprave inicirali uglavnom zastupnici vladajuæe stranke. U usporedbi s tim, Liniæevo pismo je doista djeèja igra. Iako dobar dio onoga što je Liniæ potpisao nije prihvatljivo za novinarsku struku, odreðene pojave na koje upozorava uoèili su i ostali, a ne samo SDP. "Mislim da se može govoriti o izvjesnoj naklonjenosti HDZ-u novog informativnog programa HTV-a. Na kraju, sve te smjene na televiziji oèito su napravljene zbog izbora, kako bi se malo pomoglo vladajuæoj stranci", kaže Zdenko Duka, potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva, no dodaje da je dijelom i SDP sam kriv za takvo stanje na Prisavlju jer se prešutno složio s izborom Hloverke Novak-Srziæ. Duka smatra da Novak-Srziæ ne bi bila izabrana da se SDP usprotivio u "lobistièkim društvima u kojima se odluèivalo" o izboru novog šefa televizijskog informativnog programa. Slaže se da je pritisak manji kada se napiše javno pismo, nego kada se sve to radi tajno, no ne slaže se potpuno s njegovim sadržajem. "Potpuno je neprihvatljivo da stranka odreðuje koji æe novinar pratiti njihov rad", kaže Duka.

"Veæ
Veæ tradicionalno na Prisavlju vlada izvanredno stanje u kojem se natjeèu politièki utjecaji i novinarska sloboda
HRT-ovi èelnici u pokušaju da pokažu kako su potpuno netoène tvrdnje da idu na ruku HDZ-u, nude razna objašnjenja. Tako, primjerice, Sutliæ kaže da prema rezultatima internog monitoringa minutaže koju dobivaju stranke u njihovom programu proizlazi da je stvarno stanje suprotno od Liniæeve tvrdnje. Drugim rijeèima, SDP na javnoj televiziji još uvijek dobiva više minuta od HDZ-a. No, neki izvori iz HRT-a tvrde da se zapravo radi o tome da su prilozi u kojima se spominje SDP u posljednje vrijeme daleko kritièniji od onih HDZ-ovih. Hloverka Novak-Srziæ u svoju je obranu ponudila imena novinara i urednika koji su radili priloge o SDP-u na koje je Liniæ imao zamjerke. "Pogledajte tko je to radio. Mislav Bago, Zoran Šprajc, Stipe Alfier, Petar Štefaniæ i Tatjana Munižaba", nabrajala je glavna urednica informativnog programa, sugerirajuæi kako se radi o novinarima-ljevièarima daleko sklonijima Liniæevoj partiji nego HDZ-u. S druge strane, spomenuti novinari i urednici poznati su i po profesionalnoj obradi tema koje rade, bez obzira koja je stranka tema njihovog priloga, pa i tu ovakve teze padaju u vodu. Neki ljudi koji svakodnevno rade u informativnom programu u neformalnim razgovorima æe se nerijetko potužiti na novi naèin rada, a iz èega proizlazi da je Liniæ vrlo blizu istine. Novo vodstvo itekako vodi raèuna o balansu SDP-a i HDZ-a u svom programu, ali na prilièno neprirodan naèin. Ukoliko se u nekom prilogu pojavi kakav SDP-ovac ili barem osoba koju se na bilo koji naèin može povezati s tom strankom, urednici zahtijevaju da se odmah naðe protuteža. Zbog toga se brzo ubacuje kakav HDZ-ovac, po moguænosti predsjednik stranke ili barem ministar. Kako je Sutliæ sam javno priznao da politièke stranke imaju "svoje ljude" u Informativnom programu HTV-a, oèito je i Liniæ dobio takve informacije što ga je možda i potaknulo na pisanje prigovora. Iako je generalno takav potez svojevrstan javni autogol, službeni dopis za SDP (i za druge stranke) imat æe pozitivne uèinke. Najprije, novi urednici æe ipak malo opreznije navijati za HDZ. Osim toga, naèin na koji se prigovorilo našao je svoje saveznike i u Programskom vijeæu i u novinarskim krugovima, a svojevrsnu podršku pisanju pisama dao je èak i Sutliæ.
"Mi nismo bezgrešni i ne sporim pravo bilo koga da pismeno dostavlja primjedbe na naš program", rekao je javno Sutliæ, dodajuæi da je sretan što danas i predsjednik Republike na program HTV-a reagira javno. Još donedavno su se takve situacije granièile sa znanstvenom fantastikom. Devedesetih se na ribanje odlazilo na Pantovèak, a kasnije se oslanjalo uglavnom na telefonske pozive. U sluèaju kad ni tako ne ide, posezalo se za drastiènim metodama - jasno i otvoreno pokazivanje politièke moæi, bilo za saborskom govornicom, bilo najavom slanja milijunskih raèuna na HRT. Prije nekoliko godina jedna HDZ-ova braniteljska udruga otela je novinare nakon jedne svoje konferencije tražeæi od HRT-a da bolje prati njihov rad. Andrija Hebrang je, nezadovoljan Dnevnikom, nazvao i tražio da ga se izravno pusti u program. Jadranka Kosor (potpredsjednica Vlade) zvala je urednicu priloga u Meridijanu 16 još prije same emisije kako bi joj "objasnila" kako stvari zapravo stoje. Unatoè uvoðenju nove prakse, iluzorno je oèekivati da je nastupilo doba u kojem stranaèki dužnosnici sjedaju za raèunalo kada nisu zadovoljni HRT-om. Naravno da telefoni još uvijek rade ili poruke prenose kojekakvi emisari. Ipak je to jednostavnije, tajnije i - uèinkovitije.

Povratak

AKTUALNO