Neetièno praæenje djece može biti kobno

12.12.2007.

Samoubojstvo djevojèica na Rabu samo je jedan u nizu primjera gdje su pojedini tiskovni, a i elektronièki mediji, unatoè zakonskim odredbama i etièkim kodeksima, prekršili privatnost, dostojanstvo te ugrozili dobrobit djece iz njihova okruženja. O tome koliko èesto mediji krše prava djece, razgovarali smo s pravobraniteljicom za djecu Milom Jelaviæ.
»Svaki put kad novinar izvještava o tako teškim tragedijama, pogotovo kada su žrtve djeca, njihova je profesionalnost i etiènost na kušnji«, kaže pravobraniteljica Jelaviæ, dodajuæi da ponekad posljedice neprofesionalnog i neetiènog izvještavanja mogu biti kobne, s obzirom na to da mediji imaju sve važniju ulogu u životima ljudi, posebno djece.
»Novinari i urednici ne smiju zaboraviti da neodgovorno izlaganje djeteta u medijima može naštetiti djetetovu samopoimanju i samopoštovanju, te negativno utjecati na njegov razvoj«, rekla je pravobraniteljica, dodajuæi da se posebna odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, za što su struèno razraðene etièke smjernice za novinare. Zakon o medijima obvezuje medije na poštivanje privatnosti, dostojanstva, ugleda i èasti graðana, posebice djece, te zabranjuje objavljivanje informacija kojima se otkriva identitet djeteta ako se time ugrožava njegova dobrobit.
»Na žalost, u praksi se ove odredbe èesto krše, bez pravnih posljedica za poèinitelje«, rekla je Mila Jelaviæ, dodajuæi da, unatoè visokim kaznama za nakladnike i novinare, zasad ni jedan sluèaj nije dospio na sud.
»Svjedoci smo situacije u kojoj su djeca iznimno èesto prikazivana na senzacionalistièki naèin, a njihove se fotografije objavljuju izvan konteksta u kojem su snimljene, ili se o djeci žrtvama te poèiniteljima kaznenih djela piše na naèin koji šteti njihovu razvoju«, rekla je pravobraniteljica, istièuæi da se takva praksa zamjeæuje u gotovo svim medijima, te ponajviše u tiskanim i elektronièkim.
Iako ne može izricati mjere, u Uredu pravobraniteljice istièu da je njihova zadaæa nadzirati jesu li nadležna tijela uèinila sve što su bila dužna radi zaštite djetetovih prava. Pravobraniteljica istièe da su se u pojedinim sluèajevima obratili izravno urednicima, koje su upozorili da su dužni zaštititi dobrobit djeteta.
»Važno je senzibilizirati javnost za posljedice koje mogu nastati kod djece zbog kršenja njihove privatnosti u medijima, no osim novinara potrebno je educirati i roditelje te struènjake koji rade s djecom«, rekla je Mila Jelaviæ, istièuæi da je u medijima prisutan i velik broj snimki djece uz slavne ili anonimne roditelje, koji nerijetko èak i sami iniciraju snimanje, što je, smatra pravobraniteljica, odraz niske medijske kulture u našem društvu, no i niskih profesionalnih standarda.
Sluèajevi u kojima je primjereno objavljivati snimke ili fotografije djece su oni u kojima mediji prate uspjehe uèenika na natjecanjima ili drugim aktivnostima, gdje je dijete istaknuto u pozitivnom kontekstu. Takvi prilozi i èlanci, smatra pravobraniteljica, pridonose afirmaciji djece. »Važno je da opæa slika djece u javnosti ne bude stereotipna, nego da pridonosi razumijevanju njihovih potreba i uvažavanja djece kao ravnopravnih graðana koji imaju pravo na privatnost«, rekla je pravobraniteljica.

Anita Konèar

Povratak