Utrka za èelnika propalog Društva

10.12.2007.

NIKOLA KRISTIÆ HRT Bivši urednik Informativnog programa HTVaKada u petak, 14. prosinca, 120 delegata 48. izborne skupštine HND-a donese odluku o novom predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva, bit æe to posljednji pokušaj spašavanja organizacije koja se nalazi u najdubljoj krizi otkako je osnovana 1910. godine. HND je danas marginalna institucija, bez veæeg utjecaja na stanje u medijima, a otkako je sredinom 90-ih otišao tadašnji predsjednik Ante Gavranoviæ, vodile su je osobe koje u profesionalnom smislu nisu ni blizu vrhu hrvatskog novinarstva.

Prema posljednjim podacima, postoje èetiri kandidata za nasljednika Dragutina Luèiæa, koji je nedavno postao savjetnik na Hrvatskoj radioteleviziji. To su Zdenko Duka iz Novog lista, Ivan Zvonimir Èièak koji predstavlja free-lancere, Nikola Kristiæ s HTV-a, a kandidaturu Saše Ljubièiæa iz Slobodne Dalmacije upuæeni smatraju simboliènom. U kuloarima su veæ poèele padati optužbe pa se tako pokušava osporiti Dukin izbor tezama da on ne bi mijenjao dosadašnju politiku, a osim toga, takav rasplet bi bio puna dominacija Novog lista u medijskim udrugama, buduæi da je Gabrijela Galiæ, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, takoðer novinarka tog dnevnika.

Ipak, malo je onih koji vjeruju da æe na skupštini u Opatiji doæi do promjena u naèinu voðenja HND-a, a time i povratka kredibiliteta organizacije koja okuplja približno 3400 novinara, od kojih su desetak posto umirovljenici. Posljednjih desetak godina HND je napustio veliki broj etabliranih novinara, a najveæi dio onih koji su ostali posve je nezainteresiran za ozbiljniji angažman u Društvu. Tako se na Izbornoj skupštini 2003. dogodilo da niti jedan èlan Izvršnog odbora HND-a, a to je svojevrsna novinarska vlada, nije dobio natpoloviènu veæinu glasova, a na prošloj izbornoj skupštini u Vijeæe èasti se ulazilo i sa 16 osvojenih glasova, od oko 115 delegata.

Premda izgleda poput zamorne statistike, to oslikava stanje u Hrvatskom novinarskom društvu. Iduæeg petka bit æe izabran novi predsjednik, ali i èlanovi Izvršnog i Nadzornog odbora te Vijeæa èasti. Veæ sam popis kandidata pokazuje u kojem smjeru se razvija HND: meðu stotinjak imena nalazi se manje od deset novinara iz najjaèih hrvatskih redakcija. Vodeæi hrvatski tjednici Nacional i Globus nisu kandidirali niti jedno ime, a samo nekoliko kandidata dolazi iz najtiražnijih dnevnika kao što su Jutarnji list, Veèernji list i Slobodna Dalmacija. Dvije nacionalne televizijske kuæe - RTL i NovaTV takoðer nemaju kandidate, a sasvim su ignorirani tzv. lifestyle magazini poput Glorije, Extre, Cosmopolitana ili Storyja. Može se raspravljati o porukama koje takvi mediji odašilju, ali rijeè je o iznimno tiražnim i utjecajnim izdanjima. U najkraæim crtama, tko god pobijedio i postao novi predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, neæe imati s kime mijenjati dosadašnju politiku.
Eklatantan primjer stanja unutar HND-a je glasilo Novinar, u kojem je objavljen niz svaðalaèkih tekstova, prije svega protiv Sindikata novinara Hrvatske. Premda su smješteni u istoj zgradi, i veæina èlanova HND-a ujedno je uèlanjena i u Sindikat, posljednjih mjeseci izmeðu tih organizacija odnosi su napeti.

IVAN ZVONIMIR ÈIÈAK slobodni novinar

Tako je u posljednja dva broja HND-ova glasila Novinar, koji ureðuje Gojko Marinkoviæ, objavljen niz kritika protiv Sindikata novinara Hrvatske. Autori su Marinkoviæ i bivša predsjednica SNH Katja Kušec, a optužbe su razlièite, od toga da tajnica Sindikata Marinka Boljkovac prikriva istinu o broju èlanova sindikata do svaða na osobnoj razini, u kojima se spominju termini “laž” i “kleveta”.

List Novinar postao je poligon svaða i sukoba èlanova HND-a, a upravo Gojko Marinkoviæ nerijetko objavljuje kritièke tekstove protiv. Zbog njegovih optužbi kako se prodala, prije nekoliko mjeseci iz HND-a je istupila Jelena Lovriæ, kolumnistica u Globusu.

 

Povratak