Zaštita prava novinara

14.12.2007.

Nakon što je dio novinara upozorio na neregularnost izbora predsjednice Sindikata novinara Hrvatske, odnosno na djelomiènu suprotnost procesa statutu SNH, slièno se ponovilo i tijekom procesa izbora predsjednika ogranka HND-a na HTV-u u listopadu ove godine.

Naime, èetrdeset novinara HTV-a upozorilo je potpredsjednika HND-a Zdenka Duku da im nije omoguæeno valjano sudjelovanje u izbornom procesu. Prema izjavama novinara i tekstu njihovog javnog prosvjeda, informacija o izboru predsjenika ogranka HND-a na HTV-u nije bila dostupna veæem dijelu novinara sve do dva sata prije izbora kada je na oglasnoj ploèi (zidu pokraj lifta bloka 30) bila izvješena obavijest.

Iako su unutar HTV-a imali moguænost pravovremeno infomrirati sve novinare putem intraneta ili putem poziva svim èlanovima na izbornu skupštinu ogranka, organizatori izbora odluèili su stvoriti kvorum zasad nepoznatom metodom. Izbor se proveo, a za predsjednika ogranka izabran je Nikola Kristiæ.

Èetrdeset novinara javno je izrazilo svoje neslaganje s ovakvim pristupom izboru èelnika ogranka HND-a. Zatražili su ostvarenje svojeg statutarnog prava da sudjeluju u izbornom procesu (birati i biti biran) te njegovo poništenje i ponavljanje.

Buduæi da više od mjesec dana iz HND-a nije stizao odgovor na njihove zahtjeve, te buduæi da nisu imali drugog naèina ostvariti svoja statutarna i èlanska prava, odluèili su se organizirati u „Ogranak profesionalnih novinara HND-a na HTV-u“ što je izazvalo podjele u javnosti i cehovskoj organizaciji.

Ne ulazeæi u rasprave je li na sjednici na kojoj je Nikola Kristiæ izabran za predsjednika ogranka HND-a bilo 43 ili 65 prisutnih, važno je naglasiti èinjenicu da èetrdeset novinara nije imalo priliku sudjelovati u izbornom procesu, ponovljeni proces im nije omoguæen i to je praksa koja ozbiljno zabrinjava.

Udruzi Partnerstvo za društveni razvoj u posljednje tri godine za pomoæ u zaštiti profesionalnih i radnih prava obratilo se desetak novinara. U veæini zahtjeva pokušali smo osigurati osnovne uvjete zaštite njihovih prava, a èesto smo u našim aktivnostima komunicirali i s HND-om i Sindikatom noovinara Hrvatske.

Èinjenica je da i jedna i druga organizacija u sluèajevima kada prava novinara ugrožavaju predsjednicima/cama poznate osobe, oni/e izbjegavaju oštriju reakciju spram kršitelja. Šutnja je takoðer vrlo izvjesna i kada se radi o velikim i moænim medijskim subjektima.

Gledajuæi dosad postignuto na planu zaštite profesionalnih i radnih prava novinara nikako ne možemo biti zadovoljni suradnjom s navedenim organizacijama i njihovima djelovanjem po ovim pitanjima.

Novinari koji su pokušali od navedenih institucija zatražiti pomoæ uglavnom su na kraju odustajali od zaštite svojih prava ili su morali promijeniti profesiju.

Neuèinkovitost HND-a i Sindikata novinara Hrvatske posljedica su njihovog monopolistièkog ponašanja u kojem se nitko osim ove dvije institucije ne smije baviti zaštitom novinara èak ni onda kada to navedene dvije institucije nisu u stanju ili ne žele same uèiniti.

Svaki monopol je po definiciji koruptivno ponašanje te se postavlja pitanje kada æe se i kako proces degradacije novinara i novinarstva kao struke zaustaviti uz institucije koje nisu u stanju osigurati niti valjan izborni proces za èlanove koji im uredno plaæaju èlanarinu?

Ovakvom modelu ponašanja može se suprotstaviti na dva naèina - organiziranjem u više razlièitih i kompetitivnih udruženja novinara te stvaranjem tržišne utakmice u kojoj æe pobijediti oni koji budu više i bolje radili. Moguæe je i unutarnje preslagivanje, odnosno restrukturiranje u kojem æe se omoguiæiti lakše samoorganiziranje novinara u ograncima, a što je na HTV-u dio novinara i pokušao.

Kako je danas možda jedan od kljuènih trenutaka za HND i novinarstvo u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina, nadamo se da æe novinari i novinarke èlanovi HND-a smoæi snage i donijeti odluke koje æe omoguæiti reformu sustava zaštite prava novinara jer prije ili poslije zaštita æe trebati svima, a prevencija je uvijek efikasnija i bolja od lijeèenja tvrdi Ana Profeta predsjednica Izvršnog odbora Partnerstva za društveni razvoj.

Povratak