hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association 
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr
 
|
Arhiva "Iz medija"Intelektualac je, nažalost, intelektualac16.12.2007.
PULA - Esejist, filolog, novinar i slavist Inoslav Bešker bio je glavni gost prekjuèerašnjeg »Razgovora iza zavjese« i juèerašnjeg »Doruèka s autorom«. Beškera zaista ne treba posebno predstavljati, a to su napomenuli i Matvejeviæ na »Razgovoru« i Vojo Šiljak na »Doruèku«. Njegova knjiga »Filološke dvoumice« ove je godine osvojila Kiklopa za knjigu eseja godine, stoga i ne èudi da je bio gost u ta dva programa. Dok je na »Razgovoru iza zavjese« Matvejeviæ naveo cijeli niz tema i problema kojima se ova zbirka bavi, u »Doruèku s autorom« Voju Šiljka je najviše zanimao sam Bešker i njegov životni put te se zato i pripremio s èak 50 dobro ciljanih pitanja.Šiljka je u uvodnom pitanju zanimalo odakle Beškeru ime Inoslav. - Dalmatinke obožavaju davati neobièna imena svojoj djeci, a ni moj æaæa se nije ustruèavao pa mi je dao ime po junaku najmraènije Nazorove pjesme, u kojoj je Inoslav bio utopljenik meðu utopljenicima. Htio mi je dati izrazito hrvatsko ime, kazao je Bešker. Postoji legenda da Bešker piše na kompjuteru sa samo jednim prstom, ali on je ustvrdio da je to apsolutna laž te da se koristi s èak tri prsta, no da ionako nema veze o koliko je prsta rijeè jer je ubojitiji jedan pritisak na gumb tastature, nego potez prsta na obaraèu. Po njemu, više je ljudi ubijeno pozivom drugih na borbu od onih koji su pucali. Šiljka je zanimalo što Bešker misli o Haaškom sudu. - Haag bi bio nepotreban da su države zadnjih balkanskih ratova same znale pomesti prag ispred svojih vrata. Haaški sud ima svoje mane i politièko vrijeme, kazao je Bešker. Kada su u pitanju novinari i novinarska profesija u odnosu na profesore, Bešker kaže da novinar ne mora biti više od uèitelja. Po njemu su jedni i drugi komunikatori, ali su im korpusi znanja razlièiti. Novinari moraju progovarati o aktualnosti, a profesori o onome bitnom što se kroz povijest dogaðalo. O aspektima predizborne kampanje Bešker je priznao da ne zna puno, jer je cijelu politièku utrku pratio samo putem interneta. - Došli smo u fazu kada više nije bitno tko æe pobijediti na izborima, a po meni to znaèi da postajemo normalna zemlja. Koliko sam mogao primijetiti, propaganda se nije temeljila na tome koliko je netko bolji od nekog drugog, veæ koliko je taj drugi lošiji od prvog. U tome smo slièni svim mediteranskim katolièkim zemljama. Primjer mafije je u tome znakovit - hrvatski organizirani kriminal prisutan je na talijanskom tržištu. Mafijaši sa svih strana su uvijek znali dobro suraðivati. To bih nazvao aktivnom, miroljubivom konkurencijom, ironizirao je Bešker. Šiljka je zanimalo da li je on zaista nauèio èitati s tri i pol godine te koliko jezika poznaje. - Istina je da sam nauèio èitati tako rano i to iz slikovnice »Buba Mara i pauk Gara«. Jezika poznajem dosta jer smatram da poznavanje stranog jezika i razmišljanje na njemu automatski širi horizonte. Kadar sam pisati na engleskom, hrvatskom i talijanskom, a èitam s razumijevanjem sve slavenske jezike, kazao je Bešker. Na pitanje da li postoji hrvatski intelektualac, talijanski intelektualac i tako dalje ili je intelektualac jednostavno intelektualac Bešker je imao kratak odgovor. - Intelektualac je, nažalost, intelektualac. Šiljak se osvrnuo i na èinjenicu da je Bešker vatikanist i dopisnik iz Rima te ga je zanimalo da li je lako biti dopisnik. - Kada ste dopisnik iz Rima ne morate juriti za informacijama, veæ je važnije bježati od njih. Novinski èlanci danas moraju biti sve kraæi, sve je u uspješnom sažetku. Iako mnogi misle da bi se jednako dobro radio posao dopisnika kada bi se iz Zagreba gledala talijanska televizija i èitalo talijanske novine na internetu, tome bi nedostajala osnovna stvar, a to je atmosfera. Ne možeš znati kako sažeti tekst ako nisi uronjen u atmosferu, zakljuèio je Bešker. B. VINCEK
|
AKTUALNO
 |
|||||
