|
|
Arhiva "Iz medija"
Treba li dva puta objaviti isti tekst? 21.12.2007.
Arsen Oremoviæ, Sandi Blagoniæ, Ivan Starèeviæ, Mirko Galiæ, Tena Štivièiæ, Rujana Jeger, Jasen Boko, Pavle Kaliniæ, Žuži Jelinek i Tarik Kulenoviæ tek su neki od autora koji su tijekom protekle godine odluèili skupiti tekstove èije su prvotno obitavalište novinske stranice ili razlièiti portali, te su objavili knjige kolumni, kritika, intervjua...
Uklopili su se tako u višegodišnji trend hrvatskog tržišta knjiga - ukorièavanje novinskih tekstova. Praksa nije zapoèeta proteklih godina, ali u posljednje vrijeme doživljava svoj vrhunac te tekstove danas ukorièuju svi - objavljuju ih novinari, razlièiti vanjski suradnici i kritièari (rekorder posljednjih je Zdravko Zima).
Svojevrsni zaèetnik te prakse je Igor Mandiæ koji je u pogovoru knjige “Gola masa” 1972. zapisao: “Ova je knjiga rezultat jedne profesionalne feljtonistièke prakse. Kod nas takva èinjenica može biti samo negativno kvalificirana jer se ispisivanje podlistaka smatra moralno i književno opravdanom djelatnošæu tek ako predstavlja hobi elitnih mrzovoljnika...
Prešutno podcjenjivanje ‘èlankopisaca’ i ‘profesionalnih feljtonista’ - a te se kvalifikacije, nabaèene kao pogrde, lako mogu naæi u našim polemikama, a da o privatnoj upotrebi i ne govorimo - izražava, u stvari, alergiènu odvratnost prema masovnim medijima (pa i prema onom najstarijem, veæ dobro etabliranom, kao što je štampa).”
Tridesetak godina poslije argumente za objavu Mandiæeve knjige nije teško pronaæi. Besmisleno je i pitati treba li ukorièavati novinske tekstove jer naravno da neke od njih treba, pogotovo kad je rijeè o iznimno talentiranim autorima koji u svojim novinama imaju dovoljno prostora da se dosljedno bave kljuènim problemima i analizama društva i èiji tekstovi okupljeni u knjizi postaju jedan od najdragocjenijih dokumenata duha vremena.
Samo, problem je što je takvih autora relativno malo, neovisno što æe se tim argumentima braniti svi.
U obrazloženju knjige Sandija Blagoniæa nakladnik tvrdi da su “kolumne na neki naèin slike vremena, a knjige koje ih slože u cjelinu pokreæu te slike te da knjiga afirmira i kolumnistiku kao podcijenjeni žanr”. Jasen Boko, pak, u pogovoru objašnjava da su “Zapisi iz kazališnog (su)mraka” osobna posveta Slobodnoj kakva je nekoæ bila.
Tomislav Židak, kolumnist Jutarnjeg lista, koji je objavio knjigu svojih kolumni o trendu ukorièavanja kaže: - Taština i ništa drugo. Odbio sam ih prva tri puta, èetvrti sam popustio. Smisla nisam vidio ni tada, a kamoli sada. Tko se uopæe danas smije nazvati Tenžerinim nasljednikom?
Poboljšavanje životopisa, popunjavanje praznina u nedostatku objavljivanja znanstvenih radova i, naravno, malograðanska koncepcija prema kojoj je knjiga još uvijek konaèna legitimacija spisateljskog talenta - tek su neki od moguæih razloga za objavu ostalih izdanja. Izdavaèki oportunizam, tj. podilaženje nakladnika onima koji imaju veze s medijima u cijeloj je prièi element koji je teško zanemariti.
Dobar dio objavljenih kolumni izlazi i bez vidljivog urednièkog posla; nemušto odabrani tekstovi, bez kazala, bez podataka kad je tekst objavljen i(li) o kakvom se kontekstu radilo. Takve æe teško moæi biti zanimljive nekim buduæim naraštajima, a u današnjim okvirima, njihova hiperprodukcija i odsutnost kriterija, umjesto moguæe pohvale novinarstvu pretvaraju se u pljusku istome.
I, konaèno, kad je trend takav i oèito sve prolazi, možda bi se i mogli odužiti nekima. Ove godine Zagorka se slavila na velika zvona. Ponovno se izdaju sabrana djela u novom ruhu. Svi znamo da su za Zagorkin znaèaj, uz romane, bili važni i njeni novinarski tekstovi. Samo, gdje je knjiga tih tekstova?
Malo hit autora meðu novinarima
Kriterij pameti i talenta nije, naravno, jedini jer je izdavaèima jednako važan i tržišni potencijal.
Nakladnici tvrde da se ukorièeni novinski tekstovi dobro prodaju i da tržište postoji. Raèunaju pritom i da se radi o autorima koji imaju izvrsnu odskoènu dasku - izgraðeni medijski profil. Ali, ako je suditi po listama prodavanih knjiga - tek neke se dobro prodaju.
Tomiæeva knjiga kolumni prošle godine dobila je Kiklopa za hit godine. U posljednje vrijeme knjige Tene Štivièiæ i Rujane Jeger na ljestvicama su najprodavnijih knjiga.
|
Povratak
|
 |
|
