Mediji su prije 20 godina imali više slobode nego li danas

06.04.2009.

PLIT – Nekada se govorilo da su u novinama jedino u potpunosti istinite osmrtnice, a danas je to svinjska polovica, zvijezda s naslovnice, kako kaže reklama »za samo 9,99 kuna!«. Jedan od osnivač »Feral Tribunea«, danas novinar našeg lista Predrag Lucić, tim je tragikomičnim podatkom nasmijao publiku koja je dupkom ispunila »Profilovu« knjižaru u Splitu na trećoj Bokinoj »tribini petkom«, ovaj put o temi »Mediji u Hrvatskoj: informacija, manipulacija ili profit?«.
    Voditelj Jasen Boko osim s Lucićem pretresao je situaciju u hrvatskim medijima i sa sociologom Mirkom Petrićem, predavačem kolegija »Medijska istraživanja i metode« i »Mediji i društvo« na zadarskom sveučilištu. Lucićeva teza s početka ove priče prestaje biti smiješna u trenutku kad počnemo o njoj razmišljati. Čini se, međutim, da su u manjini i novinari i konzumenti koji se pitaju kamo je novinarstvo stiglo i u što se pretvorilo, a da se većina prepustila onoj lakšoj varijanti tipa »kruha i igara« koju uglavnom diktiraju čelni ljudi hrvatskih medija.
   
Poguban proces
– Otpor prema novim cenzorima i napor da se ne povučemo s pozicija slobode koje su bile ne baš jednostavno osvojene osamdesetih, danas – nakon što su korporacije zavladale medijima – je suočen s pogubnim i uredničkim i novinarskim procesom. Novinari ne smiju pisati protiv oglašivača, za razliku od devedesetih kada nisu smjeli pisati protiv Tuđmana, a to govori o općoj konfuziji u društvu – rekao je Predrag Lucić. Tako su danas vrsni novinari suočeni s ponižavanjem vlastitog zanata, a osnovna misao postala je »važno je da ništa ne bude važno«. To, naime, prodaje novine, makar ako je suditi po onim »čuvenim« od 4 kune.
    Boko i njegovi gosti otvorili su niz pitanja vezanih uz medije, no sva su tek »načeta«, jer što je kazao Boko, tema su za solidnu obradu kojoj ne bi bio dovoljan ni sedmodnevni simpozij.
    Mirko Petrić je mišljenja da prije barem postojao prostor istinske javne rasprave, a danas vlada opća konfuzija u društvu. Stoga je nužan rad na regulaciji medijskog tržišta i opismenjivanju javnosti. Sociolog koji je nakon niza godina objavljivanja odustao pisati za novine, još 2006. predviđao je da će se približavanjem Europskoj uniji u Hrvatskoj smanjivati medijske slobode, iako je to tada mnogima zvučalo nelogično. No ispada da je u Tuđmanovo doba stanje bilo bolja, jer je vlasništvo nad medijima bilo kudikamo raznovrsnije.
    – Oprostite na slobodi izražavanja, ali jedna »guza s dlakama ili bez dlaka Britney Spears« izbacila je s tržišta autore, uvela transparentnu autocenzuru novinara, a sve to pod krinkom prodaje novina. Nestaje i kritika, nju je izgurala estradizacija. I do kada tako? – pitao se i Predrag Lucić. Petrić je zaključio da novine malo tko kupuje zato da bi vidio što se jučer dogodilo, jer je informaciju već dobio putem interneta ili televizije, ali zato bi novinari trebali iz gomile podataka koji nas zasipaju svakoga sata znati prepoznati, izdvojiti i obraditi prave teme, a to je sve teže jer se novine olako rješavaju kvalitetnih autora, dok elementarna solidarnost kolega izostaje.
   
Retrogradni put
– Novi mediji, dakle prostor velike moći – kaže Petrić – pokazuje indiferentnost, nema analiza, mišljenja ni autorskih radova, uopće – novinarstvo ide retrogradnim putem.
    U kojoj mjeri su mediji nekada bili sredstvo obrazovanja, otvorilo je pitanje: »Razumiju li danas građani ono što čitaju?«. To je dovelo do preispitivanja uloge i odgovornosti školstva, a Boko i Petrić, obojica predavači na fakultetima, iznijeli su konkretna vlastita iskustva koja svjedoče da je čitateljska populacija sve slabije obrazovana. Da nije istinito, bilo bi smiješno, no studenti, i to druge i treće godine – inače odlikaši iz splitskih gimnazija – tvrde da je Shakespeare napisao »Ilijadu i Odiseju«, da je Ameriku otkrio Amerigo Vespuci, a o ex Jugoslaviji govore kao o »bivšoj državi« koja je »nešto sa slavija«.
    Petrić je napomenuo da su se sa svim problemima s kojima se danas susreće hrvatsko novinarstvo, davno suočili europski i svjetski mediji. No nije nam neka utjeha to što je moćni BBC pokleknuo pred korporacijama i estradizacijma. Utjeha su ljudi, jer svaka profesija ima i vrsne stručnjake. Pa ako ih treba tražiti, potrudite se.

Vesna Božanić Serdar

Povratak