Može li se besplatno kupovati

14.05.2009.

Svi se slažemo, hrvatski jezik treba zaštiti od tuđica, posebice tog agresivnog engleskog jezika. Dnevno imam barem dva telefonska poziva čitatelja koji me upozoravaju na neke strane riječi koje smo upotrijebili, a “imamo lijepu domaću riječ”. Ipak, mnogima od njih u razgovoru izleti pokoja tuđica, pa stoga zaključujem da je zalaganje za čistoću našeg jezika ipak više deklarativno. Mrštimo se na strane riječi u novinama, ali istodobno u razgovoru s prijateljima svašta bi se moglo čuti.

Još više trebamo se založiti, baš mi u novinama, da se strane riječi, ako ih već koristimo, ispravno napišu, da se upotrijebe ispravno i da se ne prevode pogrešno.

Natjerao me čitatelj da razmislim o sintagmi “besplatan šoping” koju smo nekoliko dana imali na prvoj stranici. Na stranu sada šoping koji se tako udomaćio da ga pišemo sa š i jednim p, a doslovno prevedeno znači kupovanje ili kupnju, čitatelj me zapravo pita kako je moguće besplatno kupovati? Jer, nešto kupovati znači u zamjenu za kupljeno dati nešto drugo, novac, vrijednosne papire, drugu robu, itd. Mogla bih izvlačiti one koji su smislili “besplatni šoping” podacima da je kupac u dućan morao donijeti kupon iz Večernjaka, da taj kupon vrijedi barem cijenu novina, itd, itd. Ipak, treba jednostavno priznati da fraza dobro zvuči, ali nije točna. Da su tvorci sintagme samo jedanput naglas izgovorili “besplatna kupnja” umjesto “besplatni šoping”, mislim da bi prepoznali zamku...

Čitateljica iz prošle kolumne opskrbila me i ovom vrstom materijala. Piše: “Impresionira me znanje engleskog jezika i ‘jet-leg’. Kakva je to ‘mlazna noga’?” Da, to je doslovni prijevod s engleskog, a čitateljica nam se malo narugala, jer smo trebali napisati “jet lag” i istodobno nas upozorila da svi čitatelji ne moraju znati da je “jet lag” (jet je mlazni avion, lag znači zaostajati) engleski naziv za poremećaj uzrokovan brzom promjenom vremenskih zona tijekom avionskog leta.

Ili, pita čitateljica: “Misli li novinarka da, kako piše, ‘cheek lit’ literatura zbilja ima veze s obrazom?” Naime, cheek je obraz, ali je chick pile, mlada djevojka, curetak, a lit je skraćenica od literature. Dakle, chick lit je literarni žanr – može se reći, žensko pismo.

U jednom smo članku (rubrika Život) spomenuli da za proizvodnju pelena, uz drvo i plastiku, treba i sirovo ulje. Sada smo prevodeći bili revni pa smo običnu naftu pretvorili u sirovo ulje.

U prilogu Obzor nismo se potrudili do kraja prevesti s engleskog pa se: “... hrana u Americi uzgaja i procesuira”, umjesto “uzgaja i prerađuje”.

I jedna dvojba, čitatelj piše: “‘Ex aequo et bono’ prevedeno na hrvatski znači ‘jednaki u dobrima’. Dakle, to nije princip pravednosti, već princip jednakosti, što je golema razlika...” U ovom slučaju trebam pomoć stručnjaka za međunarodno pravo. Valjda novinari sada vide što sve vide čitatelji.

Povratak