Sudbina novinarstva ne bi smjela ovisiti o profitu

29.05.2009.

Kakav je odnos novih i starih medija, potpomaže li internet promociji novina ili oduzima čitatelje? Jesu li, mogu li i trebaju li internet i tisak biti komplementarni kako bi građani bili bolje i iz više izvora informirani ili novi mediji starima oduzimaju publiku?
    Ciljevi konvergencije su smanjivanje cijene i povećanje kapaciteta prijenosa informacije, brisanje granica između tradicionalnih funkcija pojedinih uređaja (npr. telefon s kamerom ili fotoaparat s mikrofonom). Putem novih medija raste i informacijska i medijska pismenost a razvikani infotainment isto je tako posljedica konvergencije medija jer nestaje granica između ranije raznorodnih sadržaja – infotainment je spoj informacija i zabave.
   
Masovni i konvergirani mediji

Zanimljive teze o konvergenciji medija iznijela je dr. Jelena Jurišić, docentica na studiju komunikologije Hrvatskih studija u Zagrebu, u uvodnom izlaganju pri susretu predstavnika Hrvatske biskupske konferencije s urednicima i novinarima hrvatskih medija koji je ovog tjedna održan na zagrebačkom Kaptolu.
    Ona je iznijela podatke o razlikama u svrsi korištenja interneta u Hrvatskoj i zemljama EU, o trendovima u tisku 2009. i na televizijama sa zaključkom da je gledanost televizije obrnuto proporcionalna krizi.
    Bruto vrijednost oglašavanja (prema ispitivanju Pulsa) raste iz godinu u godinu, sve do siječnja 2009. koji je bio zadnji mjesec obuhvaćen ispitivanjem, i ukupno je u 2008. iznosila 5,5 milijardi kuna, od toga na televizijama 3,7 milijardi, u dnevnim novinama 915 milijuna i u časopisima 650 milijuna kuna. U siječnju 2009. u odnosu na siječanj 2008. godine oglašavanje je i dalje ozbiljno poraslo na televizijama i u dnevnicima, a pada jedino u časopisima.
    Crna kronika prednjači u čitanosti dnevnika i časopisa a onda političke vijesti pa lokalne rubrike i pregled TV programa.
    Za Jelenu Jurišić je rezultat današnjih trendova u novinarstvu – medijski senzacionalizam i žutilo, nedostatak produkcije vijesti i rutinizacija novinarstva te izostanak bitnih informacija na račun komercijalnog sadržaja.
    Jelena Jurišić radi razliku između masovnih i konvergiranih medija. U masovnoj kulturi TV je dominantni medij, komunikacija je jednosmjerna, dok je na internetu i u ostalim konvergiranim medijima višesmjerna. Znači li to da su konvergirani mediji demokratičniji i, napose, znači li to da oni lakše bude društvenu svijest?
   
Lakše i jeftinije teme

– Kad su naši studenti istraživali zašto su ljudi na Facebooku, rezultat ispitivanja je da se na Facebooku ne traži informacija nego da je zabava prvenstveni cilj. Internet nije primaran ljudima kao sredstvo masovnog komuniciranja. Još je TV prva kao izvor informiranja, tisak je na drugom a internet na trećem mjestu, kaže Jelena Jurišić.
    – Još uvijek mi je aktualna teza McLuhana koji je govorio o novom mediju. Mislili su da je to TV ali njegov učenik Paul Livingston smatra da je to internet jer govori o povratku u društvo kad je dominirala govorna komunikacija. Dakle, internet kao komunikacija između čovjeka i čovjeka, po Livingstonu, kaže Jelena Jurišić i nastavlja da najčitanije teme na internetskim izdanjima Jutarnjeg lista i Večernjeg lista svakako nisu teme iz političkog, socijalnog ili sportskog života. Najčitanija je crna kronika, Ante i Simona Gotovac, recimo. Niti jednog dana tekstovi o blokadi Sveučilišta nisu bili među 10 najčitanijih.
    Na pitanje zatupljuju li više masovni mediji ili internet Jelena Jurišić odgovara kako joj se čini da više zatupljuje internet.
    – Internet je dobar i za širenje tračeva i sličnih informacija koje ranije nisu mogle naći mjesto u medijima. Sada takvih tema ima u starim medijima, to su lakše i jeftinije teme, na njima ne treba mnogo raditi. Multimedijski novinar treba i pisati i fotografirati i snimati, pa nema niti dovoljno vremena da kvalitetno obradi informaciju, kaže ona.
   
Propala samoregulacija

Veliki su problem brojna kršenja Zakona o medijima. Nitko ne objavljuje vlastite naklade, ne objavljuju se podaci o poslovanju, ne objavljuje se struktura vlasništva, redakcije nemaju obvezne statute medija. Možda bi financijsko kažnjavanje izdavača za brojne prekršaje pomoglo tome da se zapošljavaju kvalitetni novinari, da novinarstvo bude odgovornije. No, očito je da su bliske veze vladajućih političara i izdavača.
    Jelena Jurišić smatra da kad bi se izdavače pa i novinare kažnjavalo u Hrvatskoj kao što ih se kažnjava u Europi, pa kad bi netko zbog klevete morao platiti milijun ili dva milijuna eura, onda bi se vlasnici zamislili isplati li se autolimare ili kozmetičarke zapošljavati kao novinare.
    Kakva je odgovornost vlasti za ovakvo stanje u novinarstvu u kojem se ne uopće ne provode medijski zakoni, pitamo Jelenu Jurišić.
    – Vlast je odgovorna za provođenje zakona i Ustava. A problem je Zakona o medijima što u njemu ne piše što će se dogoditi ako se ne ispune odredbe zakona. Malo je novčanih kazni, manje-više sve se svodi na samoregulaciju medija. Ali, samoregulacija medija kod nas zasad je propali projekt. Kod nas mora biti netko tko će barem na određeno razdoblje i kažnjavati kako bi proizvela svijest i kod vlasnika medija, izdavača, novinara pa i javnosti o tome što se ne bi smjelo činiti.
    – Ne slažem se da s tim da od ekonomskog modela izlaska medijskih kuća iz krize ovisi budućnost novinarstva a to je čak stav Europske federacije novinara. Mislim da je strašno to da je današnja sudbina novinarstva ovisi o tome hoće li medijska kuća imati profit. Zakoni moraju sankcionirati vlasnike kojima se fućka za objektivno novinarstvo, zaključuje Jelena Jurišić.
    
BRUTO VRIJEDNOST OGLAŠAVANJA

TIP MEDIJA     01.2008.     01.2009.
TV             126.746.017     172.904.662
NOVINA     48.741.611     52.157.590
ČASOPISI     36.835.740     31.256.391
ADEX - bruto vrijednost oglašavanja po službenim cjenicima
Izvor: Puls
    
TISAK - PROSJEČNA KUMULATIVNA ČITANOST PO BROJU U RAZDOBLJU 2005.- 2008.

Mediji/Godina     2005     2006     2007     2008
DNENI TISAK     46,3%     56,7%     62,2%     64,0%
ČASOPIS           59,4%     59,0%     60,0%     59,0%
Izvor: Puls
    
BRUTO VRIJEDNOST OGLAŠAVANJA

Tip medija     2005          2006                 2007                 2008
TV     2.809.539.307     3.217.278.923     3.611.877.012     3.706.956.631
NOVINE     588.526.866     766.729.640     867.278.194     915.353.478
ČASOPISI     442.051.936     548.485.797     633.742.433     650.379.621
OUTDOOR     271.941.201     310.545.460     274.895.809     266.977.302
TOTAL     4.112.061.315     4.843.041.826     5.387.795.455     5.539.669.039
ADEX - bruto vrijednost oglašavanja po službenim cjenicima
     
Čitanost knjiga raste, novina pada
   
    Prema ispitivanju Pulsa, sve do ove godine nije padala čitanost tiska. Jeleni Jurišić je jako zanimljivo da danas raste čitanost knjiga. Dakle, ljudi traže vjerodostojnost, traže siguran, pouzdan sadržaj. Uzrok pada čitanosti tiska u drugoj polovici godine je gospodarska kriza. TV je tu, u krizi se TV i više gleda nego inače.
     
Sretan spoj novina i interneta
   
    Jelena Jurišić navodi kao pozitivni primjer specijalizirane dnevne novine, na primjer u SAD-u, koje na svojim internetskim stranicama imaju snimljene izjave koje su u novinama, i tako podupiru autentičnost i vjerodostojnost izrečenog. Točno vidiš tko i što govori, nema neimenovanih izvora. Ali, da bi se izdavalo vjerodostojne novine, profit ne može biti na glavnom mjestu, za to je potrebno da izdavač ustupi nešto profita za kvalitetnije novinarstvo.
     
(Ne)kažnjavanje prikrivenog oglašavanja
   
    Kazne kod nas za prikriveno oglašavanje su od milijun kuna, a tko je ikada kažnjen za prikriveno oglašavanje? Što je to nego prikriveno oglašavanje kad se na prvoj stranici nađe najava kako Večernji list i Lidl nagrađuju? Unutra u novini nalaze se adrese svih Lidlovih dućana u Hrvatskoj, nigdje nije označeno da se radi o oglasu. Ili kad Konzum daruje obitelj tu i tu, pa se objavi logo Konzuma pa stroj za pranje rublja itd...

Povratak