Nema zaborava za Miljuša

02.06.2009.

Činjenica da policija niti godinu dana nakon premlaćivanja novinara Dušana Miljuša nije pronašla počinitelje i naručitelje napada, zabrinjavajuća je za novinarsku struku, kao što bi slične situacije u slučajevima premlaćivanja Igora Rađenovića i Josipa Galinca trebale zabrinuti političare i poduzetnike. Nažalost društva i žrtava, tek se oko Dušana Miljuša pokazala nekakva strukovna solidarnost, dok je za Rađenovića i Galinca podrška ostala tek na verbalnoj razini.
    Osim slabe unutarnje kohezije poduzetnika i političara, razlog takvoj slaboj podršci Rađenoviću i Galincu svakako se nalazi i u sporom policijskom radu. Treba objektivno reći da u tim slučajevima premlaćivanja postoje i teško premostive poteškoće. U slučaju Rađenović čak su nađeni i neposredni počinitelji, pa je jedan od njih i pred policajcima naveo da je napad na zagrebačkog političara naručio njegov kolega iz Holdinga. Kasnije su ti napadači osuđeni, ali u istrazi i sudskom postupku nisu više govorili o naručitelju. A u policiji nisu bili ispitani na način koji bi zadovoljio kazneno procesne uvjete za dokaze.
    Međutim, unatoč objektivnim okolnostima, napadači na Miljuša, ali i na Galinca, kao i naručitelji napada, trebali su biti poklon dobrodošlice novog čelništva MUP-a javnosti. Naime, po dolasku u MUP nakon ubojstva Ivane Hodak, moglo se čuti kako će se policija i tužitelji ozbiljno uhvatiti u koštac s organiziranim kriminalom. Pritom se navodilo kako bi se zagrebačka premlaćivanja trebala brzo riješiti. U vezi napada na Galinca, čak su se spominjala i imena osoba koja bi trebala završiti iza rešetaka.
    Od hrabrih najava nije bilo ništa. I makar nisu izgovorene javno, novinari te najave, odnosno obećanja, itekako pamte i neće ih zaboraviti. Stoga bi spremanje tih slučajeva u ladicu za skupljanje prašine bila pogreška, kao što takvi potezi uvijek i jesu.

Povratak