Državna subvencija ili prodaja duše đavlu?

26.06.2009.

Treba li država pomagati novinama, posebice u kriznim vremenima poput onih u kojima trenutačno živimo, te da li državne subvencije, bez obzira na izvanredne okolnosti zbog kojih se daju, znače da mediji prodaju »dušu đavlu«?
    U ujedinjenoj Europi odgovori i na ovo pitanje dijametralno su različiti, a sa suprostavljenih polova »odmjeravaju« se dvije europske velesile – Francuska i Njemačka.
    Francuska je podugo i nadaleko poznata po uvjerenju kako država ima pravo i dužnost štititi nacionalne interese, uključujući i one gospodarske, osobito u »grubim« vremenima. Osude da se ponaša protekcionistički, predsjednika Sarkozyja nisu omele u pozivu domaćoj autoindustriji da proizvodnju iz inozemstva vrati u Francusku.
   
Nema besplatnog ručka

Kada je kriza ugrozila francuske novine, Sarkozy im je odlučio izravno pomoći. Iz državnog džepa izvadio je 200 milijuna eura koji će se utrošiti za razne oblike potpora francuskom tisku.
    Ovaj je potez posve očekivan, budući da francuska vlada i u »mirnim« razdobljima subvencionira medije koji su, po njezinoj ocjeni, nacionalno važni. Agence France Presse (AFP) prima stalnu državnu pomoć te stoga usluge nudi jeftinije nego ostale europske, također nacionalne izvještajne agencije koje žive isključivo od svojih prihoda. Ova se razlika sada pokazuje presudnom, pa je tako drugi najveći njemački novinski izdavač WAZ nedavno otkazao suradnju domaćoj agenciji DPA (Deutsche Presse Agentur) te zadržao ugovor samo s jeftinijim AFP-om. WAZ-ovi menadžeri tvrde da će time uštedjeti 2,7 milijuna američkih dolara, a DPA-ovi su urednici ogorčeni te objašnjavaju da će gubitak velikog klijenta ugroziti egzistenciju agencije i njezinih novinara.
    WAZ-ov je potez izazvao žestoki »međudržavni« sukob oko medijskih principa i etike. Nijemci Francuze optužuju ne samo za nelojalnu konkurenciju, nego i za ugrožavanje načela neovisnosti. Nema besplatnog ručka, podsjećaju njemački novinari, pa francuski mediji subvencije plaćaju visokom cijenom – ograničenjem medijskih sloboda te propusnošću za državne i političke pritiske.
   
Odnos EU prema Švedskoj

Doduše, dio novinarskih krugova u Njemačkoj smatra kako u sadašnjim teškim prilikama vrijedi odustati od principijelnosti te da treba slijediti francuski primjer i od vlade u Berlinu zatražiti pomoć za DPA.
   
    I dok se francuske injekcije medijima ubrizgavaju bez ikakvog komentara iz Bruxellesa, Švedska, koji već godinama, želeći očuvati medijski i politički pluralizam, daje potpore lokalnim novinama s malom tiražom, dobiva packe od Europske komisije. Zahvaljujući državnim subvencijama, u područjima Švedske gdje su na vlasti stranke desnice opstaju i lijevo orijentirane novine te obrnuto – tamo gdje su na vlasti lijeve političke opcije, država je omogućila preživljavanje desno usmjerenim tiskovinama. No, europska povjerenica za tržišno natjecanje, Neelie Kroes, upozorila je prošloga tjedna kako su i novine komercijalna djelatnost te je dužnost Komisije spriječiti nedopuštena »izvrdavanja« tržišnog natjecanja koje je, po ocjeni Kroes, prouzročila švedska državna pomoć lokalnim novinama. Švedska udruga novinara najavljuje borbu s Bruxellesom koji ovim potezom, kažu, »potkopava demokraciju«. »Vladina pomoć novinama ima dugu tradiciju, omogućuje opstanak više glasova i važan je dio razvoja švedske demokracije. Tri velika izdavača posjeduju gotovo cijelo švedsko novinsko tržište te bi zbog ove koncentracije vlasništva vlada svoju pomoć trebala još i pojačati, a ne je ukidati. Odluka Europske komisije posve je krivo usmjerena«, poručila je predsjednica švedske novinarske udruge, Agneta Lindblom Hulthen.

Vesna ROLLER

Povratak