Manipulativno djelovanje medija

29.07.2009.

Mediji sve više postaju glavni agens socijalizacije iz čega, primjerice, istiskuju školu i obitelj te tako utječu na formiranje vrijednosti i stila ponašanja mladih. Pod naletom suvremenih tehnologija i novih medija sve više ima argumenata za zaključak da živimo u društvu socijalno izoliranih pojedinaca.

Sve je više argumenata za to da tisak, televizija, listovi za mlade i internet nude više zabavnog i manipulativnog sadržaja nego informativnog, obrazovnog i znanstvenog. Mediji su pod pritiskom da (stalno) proklamiraju nove proizvode. Oni su pod tiranijom tržišta. Najagresivniji oblik manipulacije je na internetu. Sve učestalija su prikazivanja brutalnih scena nasilja, a sve postaje kao ritual uzbudljive zabave.
Tehnološki napredak (računalo, internet, e-mail, globalizacija obavješćivanja) otvara izvanrednu mogućnost pružanja mogućnosti pristupa informacijama iz medija kao i manipulacije medijima. Najnegativnije posljedice nastaju tabloidizacijom medija. Mediji sve više postaju glavni agens socijalizacije iz čega, primjerice, istiskuju školu i obitelj te tako utječu na cjelokupno formiranje vrijednosti i stilova ponašanja mladih. Pod naletom suvremenih tehnologija i novih medija sve je više argumenata za zaključak da živimo u društvu socijalno izoliranih pojedinaca.
Noam Chomsky je među prvima javno progovorio o medijima u sustavu indoktrinacije i posljedica povlačenja mladih u svijet privatnosti. Raskrinkati cilj manipulatora znači otkriti raspirivača kontrole misli - vlasnike medija, ulogu reklamiranja i medijske propagande ili vrijednosti koje oni propagiraju. Manipulacija se može odrediti kao smišljen i kontroliran skup postupaka (indoktrinacija, industrija zabave) pomoću kojih manipulator, koristeći simbolička sredstva, odašilje u masu putem sredstava komunikacije određene poruke s »namjerom da utječe na uvjerenja, stavove i ponašanje velikog broja ljudi« (Đ. Šušnjić). Uspjeh je zajamčen formom: seks, senzacija i skandali. Mladi ljudi danas više nego ikad postaju taoci reklamiranja u sve većem broju medija.

Poznati talijanski komunikolog radi novu analogiju između ideologije i komunikacije kada kaže da obje »podsjećaju na modu: traje koju sezonu i nemaju postojanost« (Perniola, M.). Stoga su teoretičari komunikacija suglasni s tezom da je društvena moć koncentrirana kod onih koji kontroliraju informacije.

Mediji 21. stoljeća su krenuli prema novom području: izmišljenoj stvarnosti (virtual reality). Sve bitne okolnosti su izmišljene: neka skupina ljudi stavlja se u neku situaciju koja nema veze sa stvarnošću. Sve ostalo je stvarno - ljudi i njihovi odnosi. Naime, izmišljena priča mnogo je zanimljivija i uzbudljivija od novinarskog izvješća. Umjesto da u emisiji kao što je Big Brother vidimo poticanje moralnog gladijatorstva i »zlatni kavez«, dio mladih tu najsofisticiraniju manipulativnu televizijsku emisiju doživljavaju kao bijeg od »vanjskog svijeta«. Tu se voajerizam i dokoličarenje nude kao poželjan model ponašanja. Britanci i Amerikanci pokazali su da su najbizarniji u smišljanju najkontroverznijih TV-sadržaj. The Big Donor Show bio je morbidna inačica Big Brothera u kojoj su »kuću« dijelili pacijenti kojima je potrebna transplantacija bubrega sa ženom koja umire od zloćudne bolesti. Gledatelji su svojim glasovima trebali odlučiti kome će od natjecatelja pripasti bubreg bolesne žene nakon što umre. Bizarnostima nema kraja, a o zaštiti djece i mladih o svemu tome upozoravaju još samo »konzervativni« znanstvenici. Bez uspjeha.

Internet je moćno manipulativno sredstvo. Djeca olako otvaraju blogove, komuniciraju s nepoznatima, »posjećuju« stranice s pornografskim sadržajima, najeksplicitnijim scenama nasilja...

Naši i strani listovi za tinejdžere imaju nevjerojatne sadržajne podudarnosti. Obiluju savjetima koji estetiziraju ili erotiziraju tijelo i promiču hedonistički koncept života. Gotovo svi listovi za tinejdžere reklamiraju sve vrste mobitela, cool detalje, modu... U njima se mladi zavode lažnim potrebama i moralno posrnulim idolima. Uredništva listova smatraju da tinejdžere najviše zanimaju poznata lica, pitanja seksualnosti (u njima se nude savjeti o tome kako se »upucavati« dečkima ili curama, kako nagovoriti roditelje da ih puste u noćne izlaske...). I tu je zamjena teza jer isti nameću unisono iste sadržaje, a onda ih plasiraju kao želje mladih. Unatoč činjenici da tinejdžeri najčešće eksperimentiraju s raznim opijatima, o tome se najmanje piše u istim novinama. Piše se samo o lagodnom životu, a vrlo malo o teretu slave i odricanjima koja su uslijedila do dolaska na tron poznatih. Kao posljedicu takvog medijskog manipuliranja britanski ženski magazin »New Weiddings« je potkraj 2005. objavio rezultate vlastita istraživanja na uzorku od 2000 djevojaka, gdje je većina izjavila da se ne žele udavati prije 30., a do tog doba da žele provesti život u zabavi ili razonodi, što uključuje mijenjanje većeg broja partnera.

Od talijanskih časopisa za tinejdžere najpoznatiji su »Young 18« i »Top Girl«. »Udarne teme« su moda (savjeti o make-upu), ljepota, seks, pikanterije o slavnima i svijet glazbe. Časopis »Young eighteen« je tematski, isključivo vezan uz tračeve i život slavnih osoba. Tu su i savjeti estetskih kirurga čiji je cilj odbacivanje celulita, suvišnih kilograma i rješavanje tjelesnih »nedostataka«. Ove je sezone u modi plava kosa pa slijede savjeti kojim biste skupim šamponima trebali prati svoju plavu kosu te naputak koja bi boja na očima izvrsno pristajala uz tu plavu kosu. Plava boja je u modi jer su Talijani crni, a kako doći do profita nego promijeniti prirodni izgled!? Časopis »Top girl« kao da je specijaliziran za borbu protiv celulita, jer reklamira razne preparate protiv te »deformacije«. Većina časopisa je orijentirana na izgled, tako da danas postoje ozbiljni dokazi o bolestima anoreksije i bulimije kao posljedice poistovjećivanja s izgledom manekenki. Uredništvo časopisa »Cioe'« (br. 43, 2006.) ismijava jednu djevojčicu koja je u rubrici »pisma čitatelja« navela da joj smetaju prenaglašene erotizirane teme. Odgovaraju joj u stilu manipulatora da su teme seks - moda - poznati iz estrade one koje zanimaju sve mlade, pa je ona konzervativnog svjetonazora, te se što prije treba prilagoditi većini.

Časopisi za odrasle kao što je »Cosmopolitan«, (koje ponajviše čitaju studentice i mlađe zaposlene žene) sadržajno su nevjerojatno slični tinejdžerskima, pa su po publici možda to oni sa »zakašnjelom« adolescencijom.
Zagrebačka teatrologinja Sanja Nikčević u svojoj knjizi »Nova europska drama ili velika obmana« ističe da je nasilje najdominantniji oblik i/ili trend. Navodi brojne drame u kojima se favoriziraju incestuozni odnosi, životi prostitutki, i postaju trend najgledanijih formi. Ista je stvar i sa svjetskim bestselerima... Poruke su iste: prikazati (javno) gaženje dostojanstva, nanošenja fizičke i emotivne boli ili izvrgavanje »malih ljudi« ruglu, a sve u ime zabave. To traži odgovor na pitanje kako novi mediji preoblikuju i stvaraju društvene simbole. Dekodiranju sadržaja pojedinačnog medija sprječava se njegovo negativno tj. manipulativno djelovanje.

Medijska manipulacija je postupak na temelju kojeg manipulator u medijima odašilju simboličke poruke, a koje utječu na svijest i ponašanje. Manipulator vješto zamjenjuje stvarne potrebe s lažnima. Čini to različitim simboličkim sredstvima (reklame, oglasi, stvaranje slike o idealima, seksualne fiksacije u listovima za tinejdžere, reality-showovi, bestseleri).
Najagresivniji oblik manipulacije je na internetu. Sve učestalije su prikazivanja brutalnih scena nasilja, a sve postaje kao ritual uzbudljive zabave. Zato mladi pokazuju sve izraženije simptome anomičnosti i socijalne izoliranosti. U Rusiji, Austriji, Ukrajini, Crnoj Gori ili SAD-u sve je izraženije prikazivanje scena mučenja među tinejdžerima. »Skidaju« se stravične scene samoubojstava i ubojstava nevinih žrtava i tako se promovira nasilje kao ritual zabave. Potom se čudimo zašto je nasilje postalo stil života.

Zlatko Miliša, doktor znanosti, izvanredni profesor Sveučilišta u Zadru

Povratak