Omejec: Bez medija nema demokracije

02.09.2009.

NOVI VINODOLSKI – Hrvatska je pred Europskim sudom za ljudska prava jedna od boljih država. Ona nema puno slučajeva, njezini su slučajevi rješivi zato što država, Republika Hrvatska, odgovara na obveze koje još postavlja Europski sud.
    Međutim, zabrinjava činjenica da naša domaća tijela ne primjenjuju konvenciju na način i u mjeri u kojoj bi to trebali raditi, zbog toga smatram da Republika Hrvatska mora uložiti dodate napore kako bi primjena Konvencije o ljudskim pravima bila svakodnevna, kod svakog tijela koje odlučuje o pravima i obvezama građana – kazala je predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec na Ljetnoj školi za ljudska prava u Novom Vinodolskom, koja je imala uvodno predavanje o temi »Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda«.

    Odgovarajući na naše pitanje, da li su mediji najveći problem hrvatskog pravosuđa, predsjednica Ustavnog suda RH Jasna Omejec je rekla da su, naprotiv, mediji najveća vrijednost, koje suvremeno društvo može imati.

    – Bez medija nema demokratskog društva. Ja sam duboko privržena novinarskoj slobodi izražavanja i slobodi medija i smatram da se doista može raspravljati o bilo kojem pitanju koje muči naše društvo. Međutim, problem je možda u našem novinarstvu, a to će proći, što u ovom momentu komentari koji se daju u pojedinim novinama nisu zasnovani na dostatno utvrđenim činjenicama da bi mogli konstituirati takozvani pošteni komentar, a to zahtijevaju moderni standardi. Tu je naše novinarstvo još slabo i samo to treba popraviti i bit će sve u redu, kazala je Omejec.

    Ljetnu školu ljudskih prava, koja traje do 6. rujna, otvorio je predsjednik Hrvatskog centra za ljudska prava Novi Vinodolski i dekan Pravnog fakulteta u Rijeci prof. dr. Miomir Matulović, istaknuvši da je ljetna škola počela s radom prije tri godine, kako bi se na odgovarajući način obilježila iznimna pravna tradicija Grada Novog Vinodolskog, u kojem je donesen jedan od najvažnijih kulturnih spomenika hrvatskog naroda i ujedno jedan od važnih europskih srednjevjekovnih dokumenata, Vinodolski zakon 1288. godine.

    U radu Ljetne škole sudjeluju 23 studenta s četiri pravna fakulteta u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu i Pravnog fakulteta iz Mostara, iz BiH. Prof. Matulović je istaknuo da su studenti riječkog Pravnog fakulteta, koji su sudjelovali u radu ljetne škole prošle godine, osvojili prvo mjesto na 3. regionalnom Moot Court natjecanju iz područja ljudskih prava, što se pod pokroviteljstvom Švedskog helsinškog odbora za ljudska prava održalo ove godine u Kotoru u Crnoj Gori.

    Sudionike skupa pozdravili su izaslanica ministra pravosuđa Štefica Stažnik, dožupanica Nada Turina Đurić, gradonačelnik Grada Novog Vinodolskog Oleg Butković i rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin, a svečanom otvornju bili su nazočni Veljko Miškulin, predsjednik Županijskog suda u Rijeci i Dubravka Horvat, predsjdnica Hrvatskog Crvenog križa.

    Tijekom šestodnevnog rada Ljetne škole ljudskih prava studentima će predavanja održati eminentni pravni stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva.

Ustavni sud ne smije zbog pritiska javnosti kršiti proceduru
   
    Na pitanje prof. dr. Jasni Omejec da li će najave promjene Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji utjecati na tajming Ustavnog suda u donošenju odluke o ocjeni ustavnosti i kada će na Ustavnom sudu biti donesena odluka o tome, Jasna Omejec je odgovorila da bi bilo loše kada bi zbog javnosti Ustavni su prekršio pravila Ustava i pravila Ustavnog zakona i požurio s rješavanjem, a da ne poštuje vlastitu profesionalnu proceduru, kazala je Omejec. Dodala je da bi postupak pred Ustavnim sudom, u slučaju da zakonodavac sam povuče zakon, bio obustavljen.

Mira Krajnović Zeljak

Povratak