I Matvejević potpisao apel za slobodu tiska

15.09.2009.

Prekjučer je i hrvatski književnik Predrag Matvejević, popularan u Italiji gdje je njegov »Mediteranski brevijar« doživio čak sedam izdanja a »Druga Venecija« već četiri, i gdje čitateljska publika s nestrpljenjem očekuje njegovu najavljenu novu knjigu o kruhu u čovjekovoj povijesti i kulturi, potpisao apel za slobodu tiska u Italiji. Nalazeći se u Mantovi, zajedno s Borom Ćosićem na susretu književnika, pridružio se tako listi poznatih imena koji su podržali apel trojice istaknutih pravnika koji su osudili Berlusconijev napad i tužbu protiv lista La Repubblica.
    Pravnički trio, bivši predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda i autor Europske povelje o pravima, Franco Cordero, Stefano Rodota i Gustavo Zagrebelsky reagirali su tako na Berlusconijevu tužbu sudu zbog klevete, kojom je talijanski premijer zatražio od lista La Repubblica odštetu od milijun eura. Povod za ovu tužbu je svakodnevno ponavljanje istih pitanja premijeru Berlusconiju o njegovim vezama s maloljetnicama, njegovom prešućivanju skandala i afera i laganju u javnosti. Naravno, na tih deset pitanja Belrusconi nije nikad ni pomislio odgovoriti, ali je zato tužio sudu novine koje već tri mjeseca, iz dana, ponavljaju ista pitanja. »Ova su pitanja retorička i sračunata na to da izazovu dojam da premijer ne želi odgovarati na ta pitanja, čime se kleveće njegova osoba«, stoji u tužbi Berlusconijeva odvjetnika Gheddinija. Tako su se pitanja jednoj javnoj osobi pretvorila u povod za tužbu, na što su reagirali ugledni pravnici, autori značajnih knjiga iz teorije prava i politike, a sva trojica su i profesori emeritusi na najuglednijim talijanskim i svjetskim sveučilištima.
    Tužba protiv Repubblice izazvala je lančanu reakciju novinara i pobornika slobode tiska. U Italiji je skupljeno više od 250.000 potpisa, a ove subote održat će se i značajna manifestacija protiv gušenja slobode medija. Tužba zbog klevete izazvala je reakcije po cijelom svijetu. U Italiji su svoj potpis na apel dali ugledni pisci kao što Dario Fo, Roberto Saviano, Andrea Cammilleri, Umberto Eco, Carlo Ginzburg, umjetnici kao što su redatelji Mario Monicelli, Gabriele Salvatores, Bernardo Bertolucci, Nanni Moretti i Roberto Benigni, a pridružili su im se i poznati umjetnici iz drugih područja: dirigent Claudio Abbado, arhitektica Gae Aulenti, glumci Stefania Sandrelli, Michele Placido i Nicoletta Braschi, pa čak i pjevači kao Adriano Celentano, Teresa De Sio, Milva, Ornella Vannoni i Jovanotti. No svakako je najvrijednija podrška koja stiže iz inozemstva. Tako su ovaj apel podržali i glumci Hellen Mirren, poznata kao kraljica Elizabeta iz istoimenog filma, američki glumac John Turturro i oskarovka Tilda Swinton, pisci i filozofi Andre Glucksman, Bernard– Henry Levy, Luis Sepulveda, Tahar Ben Jelloun, povjesničari kao Timothy Garton Ash i Jacques Le Goff. Među potpisnicima su i europski političari Daniel Cohn-Bendit, vođa socijalističke frakcije u Europskom parlamentu Martin Schulz (onaj kojega je Berlusconi izvrijeđao u Europskom parlamentu nazvavši ga »kapo«), bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt, poznati sociolog Zygmunt Bauman. Apel su potpisali i poznati novinari iz Rusije, urednik Novaje Gazete Dmitri Muratov, čijih je čak četiri suradnika ubijeno i urednik prestižnog tjednika Ogonjok Viktor Lošak.
    I Nobelovac Guenter Grass se pridružio apelu, zajedno s poznatim njemačkim sociologom Ulrichom Beckom. U Velikoj Britaniji apel su potpisali najpoznatiji novinari iz listova The Economist, The Times i The New Statesman, a zanimljivo je da su apel potpisale i brojne svjetske udruge psihijatara i psihoterapeuta, pa tako i dr. Jorg Burmeister u ime Međunarodne udruge za psihoterapiju, dr. Marice Gasseau, predsjednik Mediteranske udruge za psihodramu, dr. Silvia Sass, predsjednica Europske udruge za grupnu terapiju i brojni kolege iz struke.
    Iz Izraela je stigao i potpis Claude Lanzmanna, autora kultnog djela Shoah, koji je smatrao za potrebnim istaknuti da mu se vraćaju sjećanja iz 1946. kada je posjetio Italiju i osjetio koliko je bila jaka veza ove zemlje s fašizmom, a danas on osjeća nešto slično i u savezu Berlusconija i Bossija. Najoštriji su u osudi Berlusconijeve tužbe otišli članovi ANPI-ja, nacionalne udruge talijanskih partizana. Parafrazirajući odlomak iz Berlusconijeve tužbe koji se poziva na »odgovornost tiska«, a ne samo na pravo, ANPI-jevci podsjećaju na analognu izjavu Benita Mussolinija neposredno iza njegova dolaska na vlast, koji je na zabrinutost Salvatorea Barzilaia, predsjednika Nacionalne tiskovne federacije, odgovorio: »Namjeravam zaštititi slobodu tiska, ali jedino ako tisak bude dostojan te slobode. Sloboda nije samo pravo, ona je i obveza...«. I svi znamo kako je to završilo, kažu ANPI-jevci: zabrana novina koje nisu bili skloni režimu, fizičko nasilje protiv onih koji su pokušali pisati kritički i masovna uhićenja i progoni urednika i novinara. Takvom se prosvjedu sada pridružio i Predrag Matvejević, kao prvi iz redova hrvatskih intelektualaca.

Povratak