Pedeset kandidata za pet prisavskih fotelja

25.09.2009.

ZAGREB – Preko pedeset kandidata za pet mjesta u Programskom vijeću HRT-a. Omjer 1:10, ili taman takav da bi u svakoj pristojnoj kladionici izazvao golemu pažnju. No, pravo pitanje jest što je zapravo Programsko vijeće HRT-a kada svi u njega tako žude ući? Odgovor, zapravo i nije toliko kompliciran.
    Ključ svega leži, naravno, u samoj definiciji uloge Vijeća koju se da naći u Zakonu o HRT-u. A tamo među ostalim stoji i to kako je Programsko vijeće jedno od triju tijela HRT-a. Ostala dva člana kolektivnog trojstva su Ravnateljstvo i Glavni ravnatelj. Kako je Vijeće to koje bira glavnog ravnatelja, koji zatim bira svoje ravnateljstvo, jasno je tko bi, barem na papiru, trebao biti gazda u kući na Prisavlju. Vijeće ima moć, ma koliko se njegovi članovi trudili to zanijekati.
    Zakon među ostalim veli kako Vijeće HRT-a nadzire provedbu programskih načela i obveza utvrđenih zakonom te u slučaju njihova nepoštivanja pisano upozorava Glavnog ravnatelja HRT-a, ravnatelja organizacijske jedinice, te direktora programa, odnosno glavnog urednika informativnog programa. Vijeće imenuje i razrješava Glavnog ravnatelja HRT-a, baš kao što na prijedlog Glavnog ravnatelja HRT-a imenuje i razrješava ravnatelja HTV-a, HR-a i GP HRT-a, ili pak glavnog urednika informativnog programa. Vijeće daje i mišljenje o programskom usmjerenju radijskog i televizijskog programa, baš kao i mišljenje u postupku donošenja financijskog i poslovnog plana HRT-a. No, ona najvažnije trebala bi biti obveza da zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora i unapređenjem radijskog i televizijskog programa.
    Vijeće, dakle, ima i moć i obavezu, pa ne čudi da se najsavršenije recepture izbora članstva, koja bi trebala garantirati posvemašnju neovisnost Vijeća, dugo tražila. Na koncu, 11 članova Vijeća bira i razrješava Hrvatski sabor. Između svih prijavljenih, oporba predlaže svoje ljude za Vijeće, vladajući svoje, pri čemu se, barem teoretski, pazi na omjer da ne bi na nečiju stranu i previše prevagnulo. I tu negdje kod spomena Sabora koji bira, kojem Vijeće podnosi izvješće, i koji je zapravo vlasnik javne televizije, nastaju valjda svi problemi vezani za Vijeće i njegov rad.
    Hrvatska radio televizija je, naime, prevažan dio ovog društva, poglavito u vrijeme od kakvih parlamentarnih izbora, da bi se izbor njenog čelništva politika prepustilo slučaju. Zato se između hrpe kandidata, koje najčešće predlažu različite udruge valjda u nadi da će tako lakše moći prezentirati svoj rad, biraju oni za koje se vjeruje da uz borbu za svoj ceh nikada neće zaboraviti tko ih je u Vijeće delegirao.
    To je posebice važno u trenu kada se bira glavni ravnatelj, a koliko je često teško i nemoguće misliti svojom glavom kada cijela javnost zna da ime glavnog ravnatelja ponajprije ovisi od dogovara na relaciji Pantovčak– Banski dvori, jasno je i laiku.
    Ta se bol, inače, ne kompenzira financijskom naknadom kao, recimo, u nadzornim odborima velikih tvrtki. Vijećnici tek imaju pravo na besplatan televizijski i radijski prijemnik.
    No, gužva je svejedno velika, lobiranja ogromna, jer samo o viječnićkoj slozi ovisi i sudba ravnatelja, i televizijski tretman onih koji su vijećnike poslali u Vijeće, pa na koncu i kvaliteta programa ili pak konačno amenovanje hoće li na program neki projekt ili neće. Članovi Vijeća su jednostavno prvi do oltara, a to nije nevažno znati ako vam je ambicija ikako utjecati na prisavska zbivanja.
    Da pak Vijeće nije skup beznačajnih ljudi kazuje i njegov aktualni sastav. Na čelu mu je Đuro Popijač, čelnik Hrvatske udruge poslodavaca. Mandat mu traje prekratko da bi ga se ocjenjivalo, no već sada je jasno kako sve ide u pravcu želje za kontrolom poslovanja HRT-a. Nije ni čudo, s obzirom da aktualnom čelništvu lova curi na sve strane.
    Siniša Grgić je dopredsjednik Vijeća kojeg javnost pamti kao jednog od glavnih aktera praktički propalog projekta Otok znanja. U njega je, priča se, ambicija ogromna i navodno seže sve do fotelje glavnog ravnatelja.
    Hašim Bahtijarti doajen je Vijeća, bivši sindikalist, čovjek koji zakone i poslovnike ima u malom prstu. No, kada raspravu snagom akata i dovede do mogućnosti da se krupne stvari na HRT-u prelome i konačno riješe, u pravilu se naglo povuče.
    Darinka Janjanin predstavlja manjine, što posebice ide na živce direktoru programa Domagoju Buriću. Kako se više ne zna je li Pupovčev SDSS uz vlast ili uz oporbu, a zna se da je Janjanin vjerna kritiziranju svega lošeg na Prisavlju, lako moguće da od njenog reizbora ne bude ništa.
    Suzana Jašić u Vijeće je došla iz GONG-a, baš kao što nevladine udruge predstavlja i Marina Škrabalo. No, dok Škrabalo ostaje u Vijeću, Jašić broji zadnje dane drugog mandata. I za nju se da reći da je bila konstruktivna oporba, taman da Sutliću i društvu lakne kad ode.
    Želimir Mesarić kazališni je redatelj. Ako ga išta živcira onda je to tretman kulture i razina govora u sportskih komentatora. No, kad se u konačnici dižu ruke u zrak, Mesarić uvijek završi među onima koji uredno podržavaju svaki prijedlog s vrha. I njemu baš kao i Zvonku Milasu koji u vijeću predstavlja braniteljske interese, istječe mandat, no obojica bi mogli tu ostati i dalje.
    Do daljnjeg u Vijeću je i Ilija Rkman zaštitnik potrošača, a ništa se ne mijenja ni kod Anje Šovagović Despot koja baš kao i Mesarić nikad ne zaboravlja da ju je vladajuća garnitura delegirala.
    Jašić, Janjanin, Mesarić i Milas odlaze, Zdenko Ljevak je već otišao i to u Vijeće za elektroničke medije. Njih 50 bi na njihova mjesta. Oporba delegira dvoje, vladajući troje. Da je u pitanju kladionica, bilo bi iznimno zanimljivo. Ovako ostaje tek upit – zašto se niste barem prijavili!?


Vijesti iz prošlosti
    
    U vijeću su sjedili mnogi znani i neznani. Pametan netko je tako mogao pretpostaviti kud stremi Željko Mavrović čim je onomad zasjeo u Vijeće. U Vijeću je sjedio i današnji potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, a donedavno je i Crkva imala svoga čovjeka Nedjeljka Pintarića. No, ako će se išta pamtiti onda je to obračun potpeticom između Danka Bljajića i Jadranke Kolarević. Bljajić se danas uspješno bavi svojom medicinskom strukom, a interes potrošača, pa i Jadranke Kolarević u Vijeću brani njen suprug Ilija Rkman.
   
Vijesti iz budućnosti
    
    Navodno se već sve zna – u Vijeće će HDZ gurnuti Antuna Vrdoljaka i Nadu Gačešić Livaković. On je bio glavni ravnatelj HRT-a i to onda kada je s HRT-a morao i današnji šef Sutlić, a dok pikira Vijeće usporedno snima za HTV dokumentarac o Titu. Nada Gačešić Livaković je pak već bila u Vijeću, a s njenim vjećanjem se povezivala sva sila njenih glumačkih angažmana, poglavito onih u HTV-ovim sapunicama. No, da je HDZ-ov kandidat tvrdi i Ivanka Luetić Bobana najpoznatija po hitu »Vrati se«, a u Vijeće bi, primjerice, i ravnatelj psihijatrijske bolnice Vrapče Vlado Jukić.

Povratak