SMIJENJEN GLAVNI UREDNIK GLASILA MATICE HRVATSKE ANDRIJA TUNJIĆ Luka Šeput na čelu »Vijenca«

24.10.2009.

Tunjićev mandat okončan je nakon manje od godine dana, a mladi i relativno nepoznati Luka Šeput nudi »konstruktivan pristup fenomenima«

Andrija Tunjić više nije glavni urednik dvotjednika za kulturu Matice hrvatske »Vijenca«. Nešto manje od godinu dana nakon imenovanja na to nekad časno mjesto u hrvatskoj kulturi, Tunjića je na prijedlog Predsjedništva Matice hrvatske smijenio njen Glavni odbor na jučerašnjoj sjednici, na kojoj je imenovan i novi glavni urednik, mladi (1980) i kulturnoj javnosti gotovo nepoznat Luka Šeput, inače asistent na Umjetničkoj akademiji u Osijeku.
    Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić potvrdio nam je da je Šeput izabran na prijedlog Predsjedništva Matice, a iz priopćenja koje je MH uputila javnosti može se doznati da je mladi Šeput dosad bio urednik-redaktor, da njegova uređivačka koncepcija »Vijenca« stavlja naglaske na afirmiranje kulturnih dostignuća iz cijele Hrvatske, na suvremenu hrvatsku književnost i druge grane umjetnosti te da Andrija Tunjić svoje djelovanje nastavlja kao novinar u glasilima Matice hrvatske.
    Podsjetimo, Andrija Tunjić bio je u vrijeme imenovanja glavnim urednikom »Vijenca« u prosincu prošle godine zamjenik tadašnjeg glavnog urednika Mate Marasa, a prije toga široj javnosti također slabo poznat novinar »Vjesnika«. Kulturna javnost nije s osobitim oduševljenjem tada prihvatila imenovanje novog glavnog urednika koji je u svom nastupnom tekstu koncepcije »Vijenca« pokazao zavidnu razinu nepismenosti, ali i niz političkih besmislica o ugroženom hrvatskom nacionalnom i domoljubnom identitetu.
    Nasljednik glavnih urednika kulturne institucije starije od 160 godina, poput Slobodana Prosperova Novaka, Borisa Marune, Andree Zlatar, a nekada davno i Đure Deželića ili Augusta Šenoe, uskoro je »Vijenac« pretvorio u poligon za izražavanje isključivih i nacionalističkih stavova u intervjuima kojih bi se postidjele i mnogo radikalnije tiskovine.
    Kulminacija se događa istupanjem cijenjene povjesničarke umjetnosti Željke Čorak iz Glavnog odbora MH, a nakon sjednice na kojoj je koncepcija takvog »Vijenca« dobila pozitivnu ocjenu. I potpredsjednik MH Vlaho Bogišić tada je bio zgrožen cijelom situacijom, no ipak nije istupio iz Predsjedništva, niti iz Matice. Danas se Bogišić ne želi vraćati u prošlost, no kaže da mu je drago što je Predsjedništvo jednoglasno potvrdilo da Tunjićev put nije bio dobar, dok o mladom Šeputu iskreno kaže da ne zna puno, ali da je zadovoljan njegovim referencama te nacrtom nove koncepcije »Vijenca«.
    A koncepcija Luke Šeputa, s kojim smo razgovarali telefonski, svodi se na konstruktivan pristup fenomenima u kojem neće biti samo kritike, već i rješenja, dok će politika svoje mjesto dobiti samo u onom segmentu u kojem djeluje na kulturu. Za mišljenje o cijelom slučaju upitali smo i Andreu Zlatar, bivšu glavnu urednicu »Vijenca«, ali i predstavnicu njegovih »odmetnika« u »Zarezu«.
    – »Vijenac« je za vrijeme Andrije Tunjića pao ispod ne samo profesionalnih, uredničkih, već i kulturno-civilizacijskih standarda. U cjelini mislim da kroz »Vijenac« MH ima velik potencijal oblikovanja javnog prostora u kulturi i da taj potencijal nije iskorišten iz različitih razloga zatvaranja u granice, bilo po ideološkim ili drugim vrijednosnim sustavima. Nadam se da će nova urednička ekipa imati sluha za otvaranje dosad od strane MH nepokrivenih područja, tim više što »Vijenac« zbog načina financiranja MH ima puno čvršću početnu poziciju nego ijedna nezavisna novina u kulturi – kaže Zlatar.
    Pritom Zlatar misli na činjenicu da »Vijenac«, »Zarez«, pa i »Hrvatsko slovo«, od države dobivaju (točnije: dobivali su, pitanje je što će biti s novim proračunom) po 700.000 kuna godišnje, no infrastruktra koju »Vijencu« nudi MH daje mu puno bolju početnu poziciju. Dvojbe u cijeloj ovoj priči ne tiču se čak ni propisnog imenovanja novog glavnog urednika – jer Predsjedništvo će zasigurno naći neko opravdanje za nepokretanje javnog natječaja – već su sadržane doslovce u osobi novog glavnog urednika. Kao što je nedavno u Zagrebu na čelo Odjela za kulturu postavljen mladi inženjer prometa, što mnogi smatraju dodatnim osnaživanjem alfe i omege zagrebačke kulture Duška Ljuštine, tako se i imenovanje mladog Šeputa ne čini hvalevrijednim pomlađivanjem uredništva »Vijenca«, već olakšavanjem mogućnosti kontrole nad važnom i utjecajnom tiskovinom.
    Ako je »Hrvatsko slovo« redikulozno glasilo koje više nitko zdrav ne uzima ozbiljno u obzir, onda je »Vijenac« jedini koji svojim imenom još uvijek može konzervativnoj opciji jamčiti neku težinu. Andrija Tunjić bio je jednostavno preradikalan i počeo je gurati »Vijenac« na mjesto na kojem mu više ni Bog ni Hrvati ne bi mogli pomoći. Na mladom Šeputu je da sad pokaže može li ostvariti i pola svoje idealizirane koncepcije. Infrastruktura Matice hrvatske tu mu je nadohvat ruke. U pozitivnom i u negativnom smislu.

Andrija Tunjić više nije glavni urednik dvotjednika za kulturu Matice hrvatske »Vijenca«. Nešto manje od godinu dana nakon imenovanja na to nekad časno mjesto u hrvatskoj kulturi, Tunjića je na prijedlog Predsjedništva Matice hrvatske smijenio njen Glavni odbor na jučerašnjoj sjednici, na kojoj je imenovan i novi glavni urednik, mladi (1980) i kulturnoj javnosti gotovo nepoznat Luka Šeput, inače asistent na Umjetničkoj akademiji u Osijeku.
    Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić potvrdio nam je da je Šeput izabran na prijedlog Predsjedništva Matice, a iz priopćenja koje je MH uputila javnosti može se doznati da je mladi Šeput dosad bio urednik-redaktor, da njegova uređivačka koncepcija »Vijenca« stavlja naglaske na afirmiranje kulturnih dostignuća iz cijele Hrvatske, na suvremenu hrvatsku književnost i druge grane umjetnosti te da Andrija Tunjić svoje djelovanje nastavlja kao novinar u glasilima Matice hrvatske.
    Podsjetimo, Andrija Tunjić bio je u vrijeme imenovanja glavnim urednikom »Vijenca« u prosincu prošle godine zamjenik tadašnjeg glavnog urednika Mate Marasa, a prije toga široj javnosti također slabo poznat novinar »Vjesnika«. Kulturna javnost nije s osobitim oduševljenjem tada prihvatila imenovanje novog glavnog urednika koji je u svom nastupnom tekstu koncepcije »Vijenca« pokazao zavidnu razinu nepismenosti, ali i niz političkih besmislica o ugroženom hrvatskom nacionalnom i domoljubnom identitetu.
    Nasljednik glavnih urednika kulturne institucije starije od 160 godina, poput Slobodana Prosperova Novaka, Borisa Marune, Andree Zlatar, a nekada davno i Đure Deželića ili Augusta Šenoe, uskoro je »Vijenac« pretvorio u poligon za izražavanje isključivih i nacionalističkih stavova u intervjuima kojih bi se postidjele i mnogo radikalnije tiskovine.
    Kulminacija se događa istupanjem cijenjene povjesničarke umjetnosti Željke Čorak iz Glavnog odbora MH, a nakon sjednice na kojoj je koncepcija takvog »Vijenca« dobila pozitivnu ocjenu. I potpredsjednik MH Vlaho Bogišić tada je bio zgrožen cijelom situacijom, no ipak nije istupio iz Predsjedništva, niti iz Matice. Danas se Bogišić ne želi vraćati u prošlost, no kaže da mu je drago što je Predsjedništvo jednoglasno potvrdilo da Tunjićev put nije bio dobar, dok o mladom Šeputu iskreno kaže da ne zna puno, ali da je zadovoljan njegovim referencama te nacrtom nove koncepcije »Vijenca«.
    A koncepcija Luke Šeputa, s kojim smo razgovarali telefonski, svodi se na konstruktivan pristup fenomenima u kojem neće biti samo kritike, već i rješenja, dok će politika svoje mjesto dobiti samo u onom segmentu u kojem djeluje na kulturu. Za mišljenje o cijelom slučaju upitali smo i Andreu Zlatar, bivšu glavnu urednicu »Vijenca«, ali i predstavnicu njegovih »odmetnika« u »Zarezu«.
    – »Vijenac« je za vrijeme Andrije Tunjića pao ispod ne samo profesionalnih, uredničkih, već i kulturno-civilizacijskih standarda. U cjelini mislim da kroz »Vijenac« MH ima velik potencijal oblikovanja javnog prostora u kulturi i da taj potencijal nije iskorišten iz različitih razloga zatvaranja u granice, bilo po ideološkim ili drugim vrijednosnim sustavima. Nadam se da će nova urednička ekipa imati sluha za otvaranje dosad od strane MH nepokrivenih područja, tim više što »Vijenac« zbog načina financiranja MH ima puno čvršću početnu poziciju nego ijedna nezavisna novina u kulturi – kaže Zlatar.
    Pritom Zlatar misli na činjenicu da »Vijenac«, »Zarez«, pa i »Hrvatsko slovo«, od države dobivaju (točnije: dobivali su, pitanje je što će biti s novim proračunom) po 700.000 kuna godišnje, no infrastruktra koju »Vijencu« nudi MH daje mu puno bolju početnu poziciju. Dvojbe u cijeloj ovoj priči ne tiču se čak ni propisnog imenovanja novog glavnog urednika – jer Predsjedništvo će zasigurno naći neko opravdanje za nepokretanje javnog natječaja – već su sadržane doslovce u osobi novog glavnog urednika. Kao što je nedavno u Zagrebu na čelo Odjela za kulturu postavljen mladi inženjer prometa, što mnogi smatraju dodatnim osnaživanjem alfe i omege zagrebačke kulture Duška Ljuštine, tako se i imenovanje mladog Šeputa ne čini hvalevrijednim pomlađivanjem uredništva »Vijenca«, već olakšavanjem mogućnosti kontrole nad važnom i utjecajnom tiskovinom.
    Ako je »Hrvatsko slovo« redikulozno glasilo koje više nitko zdrav ne uzima ozbiljno u obzir, onda je »Vijenac« jedini koji svojim imenom još uvijek može konzervativnoj opciji jamčiti neku težinu. Andrija Tunjić bio je jednostavno preradikalan i počeo je gurati »Vijenac« na mjesto na kojem mu više ni Bog ni Hrvati ne bi mogli pomoći. Na mladom Šeputu je da sad pokaže može li ostvariti i pola svoje idealizirane koncepcije. Infrastruktura Matice hrvatske tu mu je nadohvat ruke. U pozitivnom i u negativnom smislu.

Piše: Davor Mandić

Povratak