PRISAVLJE PROBLEM I ZA BRUXELLES KOJI PORUČUJE DA HRVATSKA MORA RIJEŠITI RTV-PRISTOJBU ZA JAVNU TELEVIZIJU HRT pretplata za program, a ne za tržišnu utakmicu

26.10.2009.

Zakon o HRT-u treba što prije uskladiti kako bi se pristojba mogla smatrati usklađenom s postojećim pravilima o državnim potporama

Europska komisija upozorila je Hrvatsku da je jedan od ključnih elemenata u pregovorima o tržišnom natjecanju usklađivanje Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji s europskim pravilima o državnim potporama. U prošlotjednom izvješću o napretku Hrvatske Komisija je podsjetila da je hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) zaključila da Zakon o HRT-u, kojim se uređuje financiranje hrvatske nacionalne televizije, »nije usklađen s pravilima o državnim potporama iz SSP-a i hrvatskim Zakonom o državnim potporama«. »To je ključni element u pregovorima o pristupanju u ovom poglavlju«, upozoravaju iz Komisije.
    U AZTN-u napominju da su u prosincu prošle godine dali mišljenje o RTV pristojbi kao mogućoj državnoj potpori. Bez obzira što se ne radi o izravnom proračunskom izdatku, zaključili su da pristojba sadrži državna sredstva. »Kako je plaćanje RTV pristojbe obveza propisana za sve RTV pretplatnike, ista se može poistovjetiti s plaćanjem poreza i doprinosa«, ističu u Agenciji, dodajući da je i Europska komisija na ovaj način definirala RTV pristojbu kojom se, primjerice, financiraju irske televizije RTE i TG4.
    »RTV pristojba HRT-u daje financijsku prednost u odnosu na privatne televizije koje svoje poslovanje financiraju isključivo vlastitim sredstvima i po tržišnim uvjetima. Time se HRT čvrsto pozicionira na mjerodavnom tržištu. Zato ova pristojba, koja je propisana zakonom, predstavlja državnu potporu«, objašnjavaju u Agenciji navodeći kao primjer to što javna televizija, zahvaljujući novcu od pristojbe, može ponuditi oglašavanje po nižim cijenama nego što to mogu privatne televizije koje sve troškove moraju pokrivati iz svojih prihoda.
    »Postojeći Zakon o HRT-u potrebno je što prije uskladiti kako bi se financijska sredstva dodijeljena HRT-u u obliku RTV pristojbe mogla smatrati usklađenima s postojećim pravilima o državnim potporama«, navode u Agenciji.

U Ministarstvu kulture, nadležnom kad je Zakon o HRT-u u pitanju, napominju da upravo stoga što HRT prima novac od građana, treba jasno definirati javne usluge koje ta televizija pruža. »Mora biti jasno definirao što je HRT dužan programski proizvesti i prikazati u ispunjavanju svoje javne funkcije, a s druge strane, mora biti određen iznos naknade za te javne usluge, odnosno pristojba. U tom smislu, unaprijed na nepristran i transparentan način moraju se utvrditi mjerila za izračunavanje naknade tj. sredstava za javne usluga HRT-a«, poručili su iz Ministarstva. Novac dobiven od pristojbe i onaj koji je zarađen komercijalnim aktivnostima treba zasebno evidentirati. »Sredstva iz pristojbe ne bi se smjela koristiti u tržišnoj utakmici tj. za komercijalne aktivnosti«, objašnjavaju u Ministarstvu kulture, pri čemu je zanimljivo primjetiti kako je objašnjenje posve nalik tezama kojima su RTL i Nova TV osporavali HRT-u pravo da s novcima od pristojbe pokrene specijalizirani sportski i news kanal.
    Zakon o HRT-u već se iscrtava u Ministarstvu kulture, a sve bi trebalo biti gotovo u prvom kvartalu slijedeće godine.

HRT poremetio sustav medijskog oglašavanja
   
    Javna televizija je nedavno znatno snizila cijene oglašavanja, pa je praktički poremetila čitav sustav medijskog oglašavanja, da bi ih sada vraćala na staro. Štoviše, s HRT-a se prije sramežljivo lanisrala i mogućnost da javna televizija ostane bez ikakvih reklama, pa se izvjesnim čini kako će novi Zakon o HRT-u donijeti i novi model financiranja javne televizije, makar se još uvijek traži njegova najbolja varijanta.

Pišu: Irena Frlan, Siniša Pavić

Povratak