Važna knjiga vitalistice hrvatskog novinarstva

26.11.2009.

ZAGREB – Prema urednici u »Jesenskom & Turku« Ireni Miličić objavljivanje knjige »Susreti i razgovori: Primjeri dobre kulturne prakse« autorice Bosiljke Perić Kempf jedan je od središnjih događaja sezone ovog nakladnika. Predstavljena u Zagrebu u Muzeju Mimari, knjiga glazbene kritičarke »Novoga lista« zbir je 38 razgovora koje je autorica vodila s nizom vrhunskih europskih, pa tako onda i hrvatskih, umjetnika i kulturnih menadžera, a prema predstavljačima njen nepotkupljivi i beskompromisan obračun s klanovima i centrima moći, uz neprikosnoven novinarski nerv, od ovih je razgovora napravio štivo za uživanje.
    Ova je knjiga ogledni primjer građanske i profesionalne hrabrosti, rekla je njena urednica Miličić, autorice koja se izobrazbom, erudicijom i novinarskim talentom izdiže iznad žurnalističke prosječnosti u Hrvatskoj.
    – Kvaliteta novinara je u »nosu« – pronalaženju važnih sugovornika, ali i svjesnosti da dobri i najbolji teško dolaze do izražaja. Bosiljka to zna istaknuti, a ovom knjigom popunila se praznina u medijskom prostoru pa će mnoge mlade glave imati iz čega učiti i na temelju čega razmišljati – rekla je Miličić.
    Boris Beck načinio je, pak, analizu razgovora u knjizi, otkrivši autoričine osnovne teme promišljanja.
    – Prije svega riječ je o knjizi intervjua s reprezentativnim ljudima. Tu su Mstislav Rostropovič, Nikša Bareza, Milko Šparemblek i mnogi drugi. Dakako, najvažnije je ono što oni govore, ali dobro novinarstvo podrazumijeva i dobra pitanja. U tom smislu jedna od važnih tema Bosiljke Perić Kempf je, primjerice, vjera u kompozitora, dakle ona dijeli interpretatore na one koji to priznaju i one koji žele samo istaknuti sebe.
    Zatim, tu je kompleks mladih ljudi, koji danas kao da imaju sve manje vremena za vježbanje pa sviraju nepripremljeni, pa iracionalnost poremećenih kriterija, pa biznis u kulturi, pri čemu je novac mjerilo stvari... – naveo je Beck neke od »opsesivnih« autoričinih tema utvrdivši da je ono najvažnije što ona poručuje to da je kultura više od biznisa i od politike – da je ona u sferi spiritualnog.
    Poetična je u svom iskazu bila Sibila Petlevski, rekavši da je glavni problem medijaliziranog današnjeg društva u tome što su ljudi izgubili sugovornika u njima samima, onog sugovornika koji bi ih potaknuo na propitivanje njih samih, onog demona/glasa savjesti koji im omogućuje da zadrže ulogu u kojoj mogu slobodno i kompetentno govoriti. I Petlevski je, kao i Beck, citirala predgovornika knjige Ivu Maleca, koji opisuje autoričine kvalitete: odvažnost, pismenost, izbrušen stil, izdržljivost, odnosno pokretljivost te reaktivnost, kao borbu protiv zlouporabe moći.
    – Bosiljka je vječnotražeće oko, pravi vitalist – zaključila je Petlevski.
    Autorici nije ostalo drugo nego da se složi s Petlevski i utvrdi da jest vitalist, a budući da nije htjela nadugačko govoriti o temama o kojima piše, u tom je smislu tek zamolila Željka Tomca da pročita kratki odlomak o polupismenosti, ignoriranju i laži u hrvatskoj kulturi, da bi potom uslijedili odlomci iz razgovora koji svaki na svoj način govore o kompleksima hrvatske kulture.
    – Nije lako napraviti dobar intervju. Osnovni je preduvjet zainteresiranost. Ne može intervju biti urednikov radni zadatak. To jednostavno ne može dati velikih rezultata – kaže Perić Kempf.

Davor Mandić

Povratak