Novinarstvo na velikoj kušnji, prosvjed zadnje upozorenje

04.12.2009.

Čak sedam od devet zaključaka nedavno održane Skupštine Hrvatskog novinarskog društva (HND) inicirano je nezadovoljstvom trenutnom situacijom u hrvatskom novinarstvu. U njima su locirani problemi te predložene aktivnosti kako bi ih se u što skorije vrijeme prevladalo. Naravno, neće ih sve, pa ni njihov najveći dio, moći riješiti HND, ali se od krovne novinarske udruge očekuje da beskompromisno stane u zaštitu profesije i ofenzivnim pristupom pomakne stvari s mrtve točke.
    Tako se, između ostalog, u zaključcima Skupštine konstatira kako je opća medijska situacija u Hrvatskoj na najnižim razinama u posljednjih desetak godina, pa je Izvršni odbor Društva zadužen da na Dan ljudskih prava, 10. prosinca, organizira prosvjedni skup ispred Novinarskog doma u Zagrebu, kojim bi se ukazalo na sadašnje neodrživo medijsko stanje u Hrvatskoj. To bi trebalo biti zadnje upozorenje svima koji stavljaju na kušnju hrvatsko novinarstvo, ali i test novinarske solidarnosti odnosno riješenosti da se izbore za svoja prava.
    Može se činiti da na ovogodišnjem okupljanju hrvatskih novinara nismo čuli ništa novo. Posljednjih godina, primjerice, naveliko se priča kako je sve manje klasičnih političkih pritisaka na novinare i medije u cjelini, te da rastu neposredni i posredni pritisci korporacija, često umreženih s političkim pokroviteljima, koje s ogromnim proračunima za marketing shvaćaju koliki je značaj oglašavanja za preživljavanje medija pa koriste razne kanale za ucjene da bi diktirale sadržaje tiskanih ili elektroničkih medija. Nije neka novost ni da se novinarima dijele otkazi ili se prijeti otkazivanjem suradnje, da su nesigurnosti posebno izloženi novinari u manjim sredinama gdje su vlasnici medija u pravilu i lokalni, ne nužno i politički, moćnici. Također, u velikom broju medija ne postoje kolektivni ugovori i redakcijski statuti, o bezbrojnim pokušajima da se donese nacionalni kolektivni ugovor ne treba govoriti, a opće mjesto je i netransparentan rad Vijeća za elektroničke medije kao i potpuno ignoriranje medijske problematike unutar nadležnog Ministarstva za kulturu i od samog ministra Bože Biškupića.
    Ono, međutim, što je posebno inspiriralo članove Skupštine da zaoštre svoje stavove i najave beskompromisnu borbu za zaštitu profesije jesu događanja koja su prethodila novinarskom okupljanju u Opatiji. Riječ je o prosvjedu novinara »Večernjeg lista« te o cijelom nizu afera na Hrvatskoj radioteleviziji koje su kulminirale nedavnim internim prosvjedom uoči sjednice Programskog vijeća. Ne računajući prošlogodišnji prosvjedni marš novinara od Kamenitih vrata do sjedišta Vlade na Markovu trgu u Zagrebu, u znak solidarnosti s brutalno napadnutim kolegom Dušanom Miljušem, riječ je o prvim ozbiljnim prosvjedima u medijima od trenutka hrvatske samostalnosti potaknutim stanjem odnosa u tim medijima i položajem novinara.
    U »Večernjem listu« neposredni povod prosvjedu je bila najava otkaza nekolicini fotoreportera koja je shvaćena kao početak procesa koji bi mogao zahvatiti i ostatak redakcije, dok se na HRT-u prelila čaša zbog stanja u Informativnom programu HTV-a, no zbog cjelokupnog stanja u toj medijskoj kući koja nastavlja krmčiti ugled javnog i nepristranog servisa palac dolje okrenut je ne samo glavnoj urednici Informativnog programa Hloverki Novak Srzić već i glavnom ravnatelju Vanji Sutliću. Odlučnost kolega iz dviju, u hrvatskom medijskom prostoru značajnih, redakcija da s riječi prijeđu na djela i sami se pokrenu u borbi za vlastite i profesionalne interese, bila je presudna da na cijeloj Skupštini prevlada duh solidarnosti, naposljetku pretočen u zaključke koji ne bi smjeli ostati mrtvo slovo na papiru, te u najave maksimalnog angažiranja HND-a na zaštiti novinara.
    Drugi element koji je pridonio jednodušnom stavu novinara kako je krajnji čas za prestanak olakog odmahivanja rukom na ugrožavanje struke, odnosno tek sporadično verbalno negodovanje, jest gospodarska kriza koja se u upravama medijskih kuća nekritički počela uzimati kao izgovor za racionalizaciju broja ljudi u redakcijama, što se svodi na otpuštanje novinara i otkazivanje suradnje vanjskim suradnicima. Nisu svi vlasnici medija isti, niti je stanje u svim medijima isto, pa tako ni svi novinari nemaju ista iskustva niti su izloženi istim opasnostima. Ali problemi su zajednički, a svode se na opći pritisak prema novinarima zbog njihove, u cjelini, sve veće egzistencijalne ugroženosti, permanentne neizvjesnosti i nedostatnog pravnog okvira njihove zaštite koji bi regulirao bar elementarna pravila igre, što zbog javnog položaja novinara i medija u društvu kao nezaobilaznog posrednika informacija može ostaviti nesagledive posljedice po demokraciju u Hrvatskoj.

Ljudski kapital presudan u svakom mediju
    
    Svi problemi s kojima su suočeni novinari, a koji atakiraju na njihovu profesionalnost, odražavaju se na koncu konca i na vjerodostojnost medija i samih novinara, što može imati utjecaja i na pad gledanosti i slušanosti elektroničkih odnosno čitanosti tiskovnih medija. Uvjere li novinari, svojom odlučnošću u zaštiti profesije, državne strukture, a posebno vlasnike medija da je tome doista tako, te da je i u njihovom interesu, pa i zbog profita, čuvati ljudski kapital kao presudan u svakom mediju, možemo se nadati dobrome. U protivnom...
   
Neki od zaključaka Skupštine HND-a
    
    • Posebno razmatrajući situaciju na HRT-u, Skupština HND-a ocjenjuje da je sadašnje stanje kaotičnosti i neprofesionalnosti, izazvano radom čelništva na HTV-u, dostiglo toliku razinu da dolazi u pitanje rad HTV-a kao javne televizije. Stoga Skupština HTV-a traži da vijeće HRT-a preispita daljnju kompetenciju ravnatelja HRT-a i čelnih ljudi za obavljanje svojih funkcija.
    • Skupština HND-a smatra da se kroz proces tzv. restrukturiranja »Večernjeg lista« krše egzistencijalna, radna i profesionalna prava novinara tog lista.
    • Skupština HND-a osuđuje kažnjavanje djelatnika medijskih kuća koji upozoravaju na probleme u kući. HND smatra nedopustivim što vlasnici medija ignoriraju zakonsku obvezu donošenja statuta u svojim medijima. Skupština HND-a traži od Ministarstva kulture da u izmjenama Zakona o medijima predvidi sankcije za one vlasnike koji ne poštuju obvezu donošenja statuta.
    • HND izričito inzistira na poštivanju do sada sklopljenih pojedinačnih kolektivnih ugovora te na donošenju nacionalnog kolektivnog ugovora u što kraćem roku. U protivnom, Sindikat i HND organizirat će prosvjedne aktivnosti, što uključuje i štrajk.
    • Skupština HND-a ocjenjuje nezadovoljavajućom dosadašnju aktivnost članova HND-a u upravama ili nadzornim odborima medija u zaštiti integriteta, interesa i prava članova HND-a.
    • HND smatra neodrživim što još uvijek nije osnovano tripartitno vijeće za medije. Također smatra da se više ne može tolerirati netransparentan rad Vijeća za elektronske medije te da je javnost uskraćena za informaciju o tome poštuju li koncesionari programske obveze

Povratak