Što je vlast represivnija, naša slušanost je veća

12.12.2009.

U Azerbajdžanu imamo jako dobru redakciju, vrlo sposobne novinare i solidan news program. Ali vlada nas je jednostavno izbacila iz nacionalnih frekvencija. Morali smo naći drugi način da emitiramo. Sada to činimo preko satelita. U Afganistanu imamo 50 posto slušanosti , ali i probleme s talibanima. U Rusiji vlasti pritišću naše lokalne partnere da prekinu suradnju s nama tako da sada više koristimo internet nego što ga inače koristimo. Problema imamo, ali nalazimo način kako da ih zaobiđemo

John O'Sullivan je novinar i komentator, a od proljeća prošle godine je i glavni urednik Radio Slobodne Europe/Radio Slobode (RFE). U bogatoj novinarskoj karijeri bio je glavni urednik časopisa National Review te glavni urednik United Press Internationala i posebni savjetnik britanske premijerke Margaret Thatcher. Članke je objavljivao u The New York Timesu, Washington Postu, Encounteru, The Times Literary Supplementu, Spectatoru i mnogim drugim časopisima. Nedavno je u Zagrebu gostovao na konferenciji »Raspad komunizma u Europi – 20 godina poslije« u organizaciji Centra za obnovu kulture.
    Zna se zašto je i kako u vrijeme hladnoga rata nastao Radio Slobodna Europa – Radio Sloboda. Koja je njegova glavna svrha danas? Pogledamo li jezike na kojima emitira, to uglavnom nisu europski jezici, pa bi možda više odgovarao naziv Radio Slobodni bivši SSSR i Azija.
    – Prije svega svrha je dati slušatelima poštene vijesti i omogućiti im da čuju cjelovitu raspravu, da se svi glasovi čuju u zemljama koje ili imaju represivne vlade ili nemaju slobodne medije ili se radi o oboje. Očito da je to bio slučaj s istočnom i srednjom Europom za vrijeme Sovjetskog Saveza i njegova carstva. Kada se komunizam urušio i kada su države istočne i srednje Europe postale slobodne, mi smo postupno prestali emitirati u tim državama. Nismo to učinili odmah jer te države nisu imale iskustva sa slobodnim medijima. Kao primjer visokih standarda slobodnog novinarstva bili smo vrlo korisni primjerice u Čehoslovačkoj ili Mađarskoj. Ove godine prestali smo emitirati u Rumunjskoj.
   
Demokratska misija

Zar nema više razloga da emitirate u Rumunjskoj? Poznato je da je Rumunjska nova država članica EU koju se baš i ne navodi kao primjer uspješne tranzicije.
    – Sve države, uključujući i demokratske, imaju svoje uspone i padove. Danas prije svega emitiramo u državama koje imaju represivne ili autoritarne vlasti ili koje su na putu od autoritarnih vlasti prema onoj vlasti koja je fer. Primjerice, riječ je o državama koje već imaju demokratsku vlast, poput Ukrajine, ali još nije razvijeno medijsko tržište. Kad se demokracija ukorijeni i kad se razvije medijsko tržište, naša misija je završena. Mi sada emitiramo u Rusiji, emitiramo za Bjelorusiju i tako dalje.

    Emitirate i za Hrvatsku.
– Da, još emitiramo, ali naravno da je ona mnogo naprednija nego neke države koje spominjem. Emitiramo u Afganistanu, Iraku, Kavkazu i srednjoazijskim državama.
    RFE je bio u prošlosti, u doba hladnoga rata i kao meta obavještajnog rada zemalja za koje je emitirao. Je li RFE i danas pod pritiskom obavještajnih službi? Nedavno je objavljeno da je Saddam Hussein prije devet godina pokušao organizirati ne obavještajni, nego teroristički napad na sjedište RFE-a u Pragu.
    – To su objavile češke vlasti. Iračani su koristili diplomatsku poštu da unesu oružje i planirali su napad raketama na naše sjedište. Znamo da neki režimi fotografiraju naše ljude, prate kamo idu. Neki naši ljudi u Afganistanu i drugdje su ubijeni, neki su oteti. Dakle, još radimo u opasnijem okružju nego mnogi drugi mediji.
    Pitali ste me za infiltraciju. Vjerojatno se jedan ili dva agenta uspješno infiltriraju. Međutim, mi prije svega od ljudi koje rade za nas tražimo dobro novinarstvo. Ako su oni dobri novinari i dobro rade svoj posao, ne rade ništa dobro za vladu koja ih je poslala da rade protiv nas. Imamo određene mjere zaštite protiv toga, ali ne mogu reći da smo uvijek uspješni. Neki od tih agenata su zapravo radili dobar posao kao novinari. Jedan Rus se uspješno infiltrirao na RFE šezdesetih i sedamdesetih godina. Vratio se u Sovjetski Savez i radio za Radio Moskvu. U svojim je memoarima napisao da je RFE bio mnogo bolji i kvalitetniji nego Radio Moskva. Mi znamo da je pitanje koje ste postavili osjetljivo, ali nismo paranoidni.
   
Vrijedna arhivska građa

Emitirate u državama koje nisu sigurne i u kojima vi i vaši novinari nisu popularni u očima vlada. Gdje imate najveće probleme danas – u Afganistanu, Iranu, možda u Rusiji, koja je vrlo nesigurno mjesto za novinare?
    – U različitim državama imamo različite probleme. U Azerbajdžanu imamo jako dobru redakciju, vrlo sposobne novinare koji objavljuju vrlo dobre priče i teme i cijenjeni su kao solidan news program. Ali vlada nas je jednostavno izbacila iz nacionalnih valova, odnosno frekvencija. Morali smo naći drugi način da emitiramo. Sada to činimo preko satelita poput televizijskih postaja, ali samo audiosignal, i distribuiramo besplatne novine. Imamo potpuno drukčije probleme u Afganistanu gdje imamo više od 50 posto radijskog tržišta, odnosno slušanosti. Imamo dopisnike u cijelom Afganistanu, a u nekim dijelovima u kojima su talibani snažni neki naši ljudi su oteti. No što se dogodilo u jednom slučaju: talibani su oteli našeg novinara, a lokalno stanovništvo je otišlo talibanima i kazalo da se radi o vrlo dobrom i časnom novinaru. Rezultat tog pritiska bilo je oslobađanje našeg novinara. U drugom slučaju talibanski zapovjednik se žalio da novinsko izvještavanje o njemu nije bilo korektno. U Rusiji imamo drukčije probleme jer ruske vlasti pritišću naše lokalne partnere da prekinu suradnju s nama tako da sada više koristimo internet nego što ga inače koristimo. Problema imamo, ali nalazimo načina kako da ih zaobiđemo, a vrijedi pravilo da što je vlast represivnija, naša slušanost je veća.
    Arhiv RFE je iznimno vrijedan za povjesničare, politologe, sociologe. Imate li mnogo zahtjeva istraživača za rad u tom arhivu?
    – Nisam stručnjak za pitanje koje ste postavili. No naš Arhiv je doista vrlo vrijedan i čuva se u Hoover Institution u Kaliforniji. U njemu se čuva jedan od najboljih arhiva o SSSR-u u zapadnim zemljama. U njemu su zaposleni istraživači, arhivisti, koji pripremaju i čuvaju arhivsku građu, a naravno da je otvoren za ozbiljne istraživače.

Ne predstavljamo američke interese, već vrijednosti
 
    Godišnji proračun RFE-a je oko 85 milijuna dolara. Emitirate u 20 država na 28 jezika, ponegdje 24 sata na dan. Je li ta svota dovoljna, možda imate neke planove za komercijalizaciju programa?
    – Doista imamo vrlo sretan zadatak – uređivati program na 28 jezika. Za sebe volim reći da sam poput urednika koji radi na Svjetskom servisu BBC-u i koji ne govori engleski jezik. Bismo li željeli više novca? Naravano da bismo željeli. No obvezani smo našim pravilima i osnivačkom poveljom i ne smijemo primati novac izvana za program. Ako bi se pojavio netko tko bi htio dati novac za knjižnicu ili za obrazovne seminare, to bi vjerojatno bilo moguće, iako bismo to morali raspraviti s našim odvjetnicima. Mi dobivamo novac koji odobrava Kongres SAD-a, ali koji ne daje Kongres nego posebno uspostavljeno tijelo koje stoji poput kineskoga zida između nas i vlade SAD-a. Mi u našem programu ne predstavljamo američke interese. Može se reći da predstavljamo američke vrijednosti – demokraciju i slobodu. Posao je američkih veleposlanstava da zastupaju američke interese.

Povratak