Senzacije i afere zasjenile važne životne probleme

14.02.2010.

ZAGREB – Već mjesecima u Hrvatskoj izostaje rasprava primjerice o mirovinskom sustavu koji je u permanentnoj krizi, malo se toga može čuti i o zdravstvenom sustavu u kojemu se teško bolesne naručuje na preglede mjesecima unaprijed, iako smo u recesiji, uslijed koje smo lani imali tri rebalansa proračuna, ne zna se kako se ove godine puni državni proračun, o siromaštvu, obrazovanju, održivom razvoju, tome što proizvoditi i kako izvoziti malo se toga može čuti. Medijski je prostor uvelike zakrčen korupcijskim temama, aferama, skandalima s upitnim pravosudnim ishodom. Uspješnost Vlade mjeri se gotovo isključivo efikasnošću njene borbe protiv korupcije, javnost raspravlja o brojnim aferama u rasponu od nekoliko desetaka tisuća kuna do više stotina milijuna kuna. U svemu sekundira i opozicija koja ritam slijedi i slabo se trudi pokušati reaktivirati i staviti na dnevni red mnoge druge važne teme.
   
    Profesor filozofije politike s Filozofskoga fakulteta Žarko Puhovski to uspoređuje s kafićima u kojima je glazba glasna i ne može se razgovarati, odnosno s »bukom u komunikacijskom kanalu koja sve drugo što nije odgovarajućeg nivoa senzacionalizma logički gura u drugi plan«. Očekivanja, kad je riječ o senzacijama, su velika, očekuje se hapšenje bivšeg premijera, a »bez hapšenja uopće više nema vijesti«, navodi Puhovski. Pitanja poput onih treba li Hrvatska živjeti od turizma, jesmo li previše investirali u autoceste, a premalo u željeznice i slične jednostavno ne idu, kazao je.
    Profesor Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti smatra da o korupciji, aferama, skandalima svi razgovaraju jer oni koji o tome govore smatraju da za te teme ne treba mnogo ekspertize, a oni koji istupaju, bez obzira da li iz oporbe ili vlasti, time se i moralno legitimiraju. Time ujedno poručuju da su oni na suprotnoj strani od onih koje se optužuje za kriminal, da su čisti, kazao je Čular. Razlog za ustrajavanje na tim temama vidi i u poremećenom balansu nakon odlaska Ive Sanader, pa i iz HDZ-a poručuju da je nakon toga omogućeno raščišćavanje nekih stvari, na što su se uhvatili i mediji.
    – Logično je da društvo koje osjeća nedostatak pravde i morala, moral i pravdu nameće kao glavnu temu. I prije je bila važna, a nakon odlaska Sanadera počelo je pregrupiranje i uspostava nove ravnoteže u politici, ali i odnosu ekonomije i politike, smatra Čular.
    Upitan o opoziciji koja ne nameće druge teme, Puhovski je upozorio da »opozicija radi o glavi Bajiću koji hapsi HDZ-ovce, a HDZ podržava Bajića. Stvar je izokrenuta: SDP koji živi od Bajića traži da ga se smijeni«. Upozorava i da se od prevelike količine skandala gotovo više ništa ne vidi, jer »imate reflektore, a nekakvu svijeću više nitko ne uočava«.
   
    Govoreći o medijskoj ulozi Puhovski je procijenio da je gotovo sigurno da najveći dio afera dolazi iz političkih stranaka i njihovih unutarnjih sukoba što i nije baš istraživačko novinarstvo ili od veza pojedinih novinara s ljudima iz represivnog aparata.
    – Volio bih vidjeti koji je pravi problem koji smo vidjeli u zadnjih godinu dana, a koji su mediji nametnuli, bilo dublji problem, bilo aferu, rekao je Puhovski. Tako je gotovo nepoznata analiza profesora Petra Filipića koji je napravio analizu lani vrlo aktualne teme, besplatnog školovanja, a koja je pokazala da su za to potrebni relativno mali novci.
    Na problem kriterija, pa i gubitka kritičnosti, upozorava i Čular jer »jednako se optužuje i ljude koji su primjerice nezakonito naplatili 17 tisuća kuna putnih troškova i one koji su državu oštetili za desetke milijuna kuna«. Temeljito bavljenje ozbiljnim temema iziskuje više vremena i znanja, a »u kojim našim novinama će glavni urednik reći novinaru da ga neće vidjeti tjedan dana u redakciji, pa da on tjedan dana, čita, lista, gleda, razgovara. Kod nas svi pričaju o istraživačkom novinarstvu, a mi imamo same kolumniste«.

Odgovornost na medijima
   
    Ovakva situacija u javnosti će, prema Čularu, potrajati do uspostave nove ravnoteže, dok se ne zauzmu nove pozicije ili se ne nametne nova teme na kojoj će inzistirati različiti akteri.
    – To bi mogao, recimo, biti ulazak u EU, referendum za ulazak u EU ili neka druga tema koja će sve zaokupiti. Oni koji mogu vratiti pozornost na druge teme su mediji, smatra Čular, ali upozorava da je pitanje kakav će biti stvarni efekt, koliko će ljudi biti osuđeno i hoće li građani doživjeti kao satisfakciju presudu do koje će doći za pet godina.

Povratak