Daleko je BBC

17.02.2010.

Programsko vijeće nije uspjelo izabrati novog glavnog ravnatelja HRT-a. Raspisan je i novi natječaj, a kandidata vjerojatno opet neće biti manje od 15. Dakle, izbor se čini nikad neizvjesniji, politika koja je do sada uvijek znala koga bi na čelu najmoćnijeg medija ovaj put se navodno ne želi miješati, a sve to dovelo je do propasti natječaja i raspisivanja novog. No, koliko god se čini da se samo Hrvati muče s izborom čelnog čovjeka javne radiotelevizije, činjenica je da, kako kaže Marija Nemčić, rukovoditeljica međunarodnih poslova HRT-a, ne postoji nešto što bi se moglo zvati europskim pravilom kada govorimo o izboru čelnih ljudi europskih javnih servisa.
    – U Francuskoj predsjednik Sarkozy direktno kaže tko će biti prvi čovjek javne televizije, u Mađarskoj to radi njihovo Vijeće, ali kod velikog broja europskih radiotelevizija nadzorni odbori su ti koji biraju glavne ravnatelje, a nadzorni odbori i njima slična tijela su najvećim dijelom izabrani od vlada ili parlamenata, kazuje Nemčić.
   
    Premda iskustvo uči kako je hrvatska javnost iznimno osjetljiva na bilo kakvo petljanje politike u odabir čelnih ljudi javnog servisa, Nemčić smatra da to uopće ne bi bilo loše.
    – Mislim da je od toga puno gori sustav u kojem postoje drugačiji i prikriveni interesi. Oni su opasni, jer to su uvijek interesi pojedinaca i grupacija koje se po nekim interesnim sferama vezuju. Politika je problem, ako ona počne utjecati na vijeće ili nadzorni odbor s nekom namjerom. Međutim, ako je politika jasna i očita, onda ona nije problem, ističe Nemčić.
    Kao primjer stabilnog europskog javnog servisa kojem teže i mnoge druge države najčešće se, ipak, ističe BBC. No, teoretičarka medija Viktorija Car, ističe kako su se i na BBC-ju desile promjene.
    – Naime, još od osnutka 1927. godine BBC-jem je upravljalo Vijeće guvernera čijih je 12 članova imenovala kraljica na prijedlog ministara. Taj sustav upravljanja funkcionirao je punih 80 godina. Međutim, s početkom 2007. i u upravljanju BBC-jem su uvedene promjene. Načela organizacijskog ustroja BBC-ja utvrđena su Kraljevskom poveljom, Royal Charter. Aktualna je donesena krajem 2006. godine, a stupila je na snagu početkom 2007. te vrijedi do kraja 2016. godine. Po njoj, Vijeće guvernera preimenovao je u BBC Trust čijih je 12 članova imenovala državna tajnica za kulturu, medije i sport. Mandat im traje 4 godine. Trustu je povjereno strateško usmjeravanje BBC-ja sa zadaćom čuvara javnog interesa te ono nadgleda rad Izvršnog vijeće BBC-ja koje je pak odgovorno za operativno upravljanje kućom.
   
    Predsjednik Trusta je istovremeno i predsjednik BBC-ja i to je više počasna funkcija. Zato postoji generalni direktor koji je član Izvršnog vijeća, a može mu i predsjedavati, i on je istovremeno i glavni rukovoditelj i glavni urednik BBC-ja – kazuje Car.
    Naivno bi međutim bilo vjerovati da bi kopiranje BBC-jevog ustroja funkcioniralo i u Hrvatskoj.
    – Činjenica je da je Hrvatska zemlja koja još uvijek muku muči s tranzicijom, a političke elite su prečesto umočene u korupcijske skandale. Naivno bi bilo vjerovati da je novim Zakonom o HRT-u moguće izbrisati društveni kod pojedinca koji je u našem slučaju još uvijek željan osiguranja privatne egzistencije i poboljšanja materijalnog standarda svoje obitelji. Hrvatska po pitanju javnog servisa primjer ne treba tražiti u idealnim sustavima Velike Britanije ili bogate Švedske. Naša realnost su primjeri drugih tranzicijskih zemalja u regiji. Bolje rečeno, ne postoji izdvojeni uspješni primjer, ali uz postojeće 20-godišnje iskustvo neuspjeha i uspjeha javnog servisa u Hrvatskoj treba stremiti traženju sve boljih rješenja i vjerovati da ćemo za 50 godina i u Hrvatskoj imati stabilan javni servis. Naravno, pod uvjetom da se do tada uopće i održi – ističe Car.


Primjer Slovenije
   
    Učiti se može i na iskustvu Slovenije, jedne od zemalja u regiji koja se ne može pohvaliti uspješnim i gledanim javnim servisom. Još uvijek aktualan zakon donesen je 2005. godine. Postojao je veliki strah stručne javnosti od mogućnosti izravnog utjecaja Vlade na izbor članova Programskog vijeća, odnosno Programskog sveta RTV Slovenija. Na kraju je izglasano da Vijeće ima velikih 29 članova. Potom je Programsko vijeće biralo generalnog direktora, a on je imenovao direktora radija i direktora televizije, uz suglasnost Vijeća. Treće tijelo je Nadzorni odbor koji nadzire financijsko poslovanje, a koje ima 11 članova. No, glomaznost čini svoje. U Sloveniji je upravo završila javna rasprava o novom Zakonu o RTV-u po kojem je Programsko vijeće postalo Vijeće RTV-a. Ono ima 11 članova koji će redom biti predstavnici civilnog društva. Tri člana imenuje Predsjednik Republike, parlament šest članova od čega pola na prijedlog opozicije, a po jednoga člana imenuju Slovenska akademija znanosti i umjetnosti te Nacionalno vijeće za kulturu Republike Slovenije. Članovi Vijeća se ne biraju više na 4 već na 7 godina, a zadaća im je nadzor programa. Vijeće na prijedlog Uprave i Nadzornog vijeća donosi Statut. Upravu čini 5 članova biranih na 4 godine. Na temelju javnog natječaja, Nadzorno vijeće predlaže, a Vijeće imenuje generalnog direktora. Vijeće imenuje još 3 člana Uprave na prijedlog generalnog direktora, a posljednjeg, petog člana, imenuje Vijeće zaposlenika. Nadzorno vijeće ima 7 članova, od kojih 3 imenuje Parlament, 2 Vijeće, a po jednoga imenuju Vlada i Vijeće zaposlenika RTV-a.
   
RAI vodi novinar, a ne financijaš
   
    Dok se u Hrvata forsira ideja kako na čelu javne televizije treba biti financijaš, u Italiji je predsjednik RAI-a istaknuti novinar Paolo Garimberti. Predsjednika RAI-a određuje parlamentarna komisija za nadzor nad medijima, no, kako ističe dopisnik iz Rima, novinar Silvije Tomašević, oporba i stranke na vlasti biraju ga jedinstvenim dogovorom tražeći nekog tko će odgovarti i jednima i drugima.
   
Mađarska tri godine ne može izabrati generalnog direktora
   
    Da, pak, naše Programsko vijeće neće biti najgore na svijetu makar i ne ispunilo svoju osnovnu funkciju i neizabralo novog glavnoga ravnatelja, svjedoči primjer Mađarske gdje vijeće javne radiotelevizije već tri godine ne može izabrati generalnog direktora.

Povratak