Zbog novog Zakona o HRT-u izdavači strahuju od velike krize zbog favoriziranja javne televizije

06.03.2010.

HTV proguta trećinu reklama, a plaćamo mu i najveću pretplatu
Oglasni je kolač za televizije u EU 30-40 posto, a u RH 70 posto; naša je RTV pristojba od 1,5 posto prosječne plaće
najveća u Europi

Novi Zakon o HRT-u koji uskoro ulazi u saborsku proceduru i ubrzana digitalizacija mogli bi komercijalne televizije i
tiskane medije dovesti do najveće krize kojom će se ugroziti, unatoč svim pozitivnim smjernicama EU, željeni održiv
pluralizam medija, upozoravaju poznavatelji hrvatske medijske scene. Najveće su pritužbe na prostor za medijsko oglašavanje
po kojemu je HRT rekorder u odnosu prema europskim državama, kao i na visinu pristojbe kojom nacionalna televizija također
prednjači u europskoj konkurenciji.

Dobivaju i 2 nova kanala

Dok je zapadnoeuropski prosjek u oglašivačkom udjelu televizija od 30 do 40 %, u Hrvatskoj se penje čak na 70 posto, što
nas približava Ukrajini i Kini. Najveći dio oglašivačkoga kolača odnosi se na HRT (30 posto cijeloga medijskog tržišta).
HRT je rekorder i po visini pristojbe koja je sa 1,5% BDP-a po glavi stanovnika od dva do četiri puta viša nego u drugim
zemljama. Veličina javnog nakladnika vodi k nepravednu tržišnom natjecanju – proračun (s pristojbom i oglašavanjem) je
4-5 puta veći nego kod komercijalnih konkurenata, upozoravaju iz Udruge komercijalnih televizija u osnivanju. Zbog svega
toga HRT je u prilici ponuditi netržišne cijene oglašavanja – oglasni inventar prodaje se u bescjenje.

– Javna televizija uništava cijene oglašavanja. HTV je u 2009. od bruto vrijednosti od 1,367 milijardi kuna uspio zadržati
samo 200 milijuna kuna neto, dakle otprilike 1,167 milijardi kuna izgubljeno je – upozoravaju iz Udruge. Digitalizacijom će
HRT dobiti još dva kanala i ako im se novim Zakonom ne smanji prostor za oglašavanje, medijskom tržištu u Hrvatskoj prijeti
slom.

– Digitalizacija TV kanala događa se ubrzano a da istodobno nitko nije promislio što to, zapravo, znači za cijelu medijsku
industriju. Također, ovo ubrzano kretanje odvija se bez javne rasprave o novom Zakonu o HRT-u – upozorava Marjan Jurleka,
potpredsjednik Udruge novinskih izdavača.

– Naši zakoni kojima se uređuje medijska scena nimalo ne anticipiraju realan način korištenja medijima, razvoj izdavaštva
kao industrije, nekmoli mogućnosti hrvatskoga gospodarstva, a time i oglašivačke industrije – dodao je Jurleka.

Odlazak s divljeg tržišta

Novi Zakon o HRT-u priprema Ministarstvo kulture koje se, ističe Jurleka, uopće ne brine o medijskoj industriji i pluralizmu
medija. Udruga novinskih izdavača pri HUP-u poslala je lani ministarstvu dopis, na sugestiju premijerke (jer prvi je dopis
bio njoj upućen) o alarmantnu stanju u izdavačkoj industriji tražeći sastanak, a istodobno predlažući i moguća rješenja.

– Odatle je došao suhoparan činovnički odgovor da se javimo Ministarstvu financija. Tako je ministar Šuker, a da to uopće
nije znao (niti, vjerojatno želi) na svoja leđa preuzeo i brigu o medijskoj sceni u Hrvatskoj – kazao je Jurleka. Kod nas
je država prisutna u svim dijelovima medijske industrije: tiskovine, televizije, radija, portala.

– Ako sve dovedemo do apsurda, moguć je scenarij da ćemo u EU (ako sad ništa ne učinimo) ući sa sjevernokorejskim medijskim
modelom u kojem postoje samo državni mediji, jednostavno stoga što će se kapital povući s takva “divljeg” medijskog tržišta
– upozorio je M. Jurleka

Piše: Antonio Mandir

Povratak