Nova oluja na Prisavlju: Tko je sve i zašto ukinuo ‘Latinicu’

15.03.2010.

Renato Kunić, najprivremeniji od svih privremenih urednika na Prisavlju, tip koji je o sebi uvijek govorio da je stvoren za drugog čovjeka i da prvi nikad neće postati, pa se nije osobito isticao ni kao zamjenik Hloverke Novak Srzić, sad je, došavši neočekivano na njeno mjesto urednika Informativnog programa HTV-a, bivšu šeficu ipak dezavuirao.

Idejno neprihvatljiv

Hlo je, naime, polovicom siječnja odobrila da se Latinova “Latinica” vrati u program, ali “pod uvjetom da se snima uživo”, dok je ovaj njen epigon, prije nekoliko dana pozvao Latina pa mu čisto i bistro u facu rekao da se emisija zauvijek briše iz programa! Što je Hlo zapravo mislila kad je predložila da se ide live? Latinova emisija uvijek se unaprijed snimala, montirala, dotjerivala i glancala, što je bio ključ komercijalnog uspjeha. Godišnje su koštale samo milijun kuna, a u televizijsku kasu donosile 16 milijuna kuna od marketinga. To je daleko najbolji produkt Informativnog programa u povijesti, najgledanija emisija HTV-a, s rejtingom što je bio ravan rejtingu tv-dnevnika, dok tv-dnevnik nacionalne javne televizije još nije bio spao na sadašnju gledanost. No, nije riječ samo o ekonomiji, nego o koncepciji. “Latinice” se dugo pripremaju, puno posla obavi se u pretprodukciji, a mnogo i u postprodukciji, pa osim što se iz izjava isjeku dijelovi koji su neobjavljivi zbog pravnih uzusa, živ razgovor dinamizira se u dramaturški zanimljiviji paket koji dobro prolazi kod gledateljstva. To je viši stupanj televizijskog novinarstva od uobičajenog trabunjanja na opće teme s uvijek istim na brzinu okupljenim gostima, što je hlo-format “Otvorenog”, emisije što zahvaća oko 4 posto auditorija, tri puta manje od “Latinice”.

Znači, kad je odobrila živu “Latinicu”, Hloverka je Latina naprosto htjela onemogućiti, dovesti na svoju razinu, odnosno u natezanjima i lažnim pregovorima poniziti pa otjerati u Zabavni program, što je stara ideja starog rukovodstva, koju je sad - vidi se iz Kunićeve odluke - prihvatilo i novo, privremeno rukovodstvo. Zašto ni oni ne žele “Latinicu”? Pa, još se nadaju da bi netko od njihovih kandidata mogao u idućoj rundi izbora proći u Programskom vijeću koje pretežno sačinjavaju navodni “desničari”, koje kontrolira Siniša Grgić, ključni čovjek te njihove grupe, koju “oporbeni” ili “lijevo orijentirani” članovi Vijeća nazivaju “ekipa za neprijateljsko preuzimanje Televizije”. Latin je “desnici” u Vijeću tobože idejno neprihvatljiv. U stvari, nadmetanje među klikama koje se otimlju za presudni utjecaj na državnoj televiziji, ne svodi se na diferencijaciju po svjetonazornim opredjeljenjima, nego na interesni sukob za kontrolu poduzeća s godišnjim prihodom od 1,4 milijarde kuna.

Borba za vlast

Za vlast na Televiziji bore se dva lobija, oba politički neutralna, koji se pokušavaju insinuirati premijerki Jadranki Kosor. Politički, razlikuju se po tome što je Grgićeva skupina, koja je privremeno osvojila vlast pa imenovala svoje vedeovce, nastala pod okriljem premijera Sanadera, dok je ova koja je s odlaskom Sutlića vlast posve izgubila, osnovana još u doba neumrloga Tončija Vrdoljaka.

Operaciju “Prisavlje” skupina za “neprijateljsko preuzimanje” započela je još prije dvije godine kad je u vijeće HRT-a ušao Grgić, tada blisko povezan sa Sanaderom i misterioznim lukrativnim poslovima njegove kabinetske klike. Grgić je s još dvojicom partnera izvukao od Privredne banke milijune eura za pretvaranje otoka Koločepa, koji je dobio u koncesiju, u “otok znanja”. Lova je nestala, na otoku se nije dogodio informatički bum, nego koze i dalje pasu škrtu travu, a tridesetak zaposlenih u lokalnom hotelčiću koji su ti majstori preuzeli skupa s nacionaliziranim vilama, ne primaju plaće - od njih se, štoviše, traži da ih i ne potražuju do početka iduće turističke sezone... Grgić se zavadio s partnerima u projektu, Privredna banka i Fond za privatizaciju ostali su kratkih rukava, pa će tu prije ili kasnije morati uredovati i Državno odvjetništvo.

Povratak