HTV se ne smije vratiti na koncept državne televizije

29.03.2010.

Nakon prošlotjedne sjednice saborskog Odbora za medije, informatizaciju i informiranje, na kojem je optužio HDZ za “stvaranje kaosa i neprijateljsko preuzimanje HRT-a”, razgovarali smo s Nenadom Stazićem, SDP-ovim zastupnikom u Hrvatskom saboru i predsjednikom spomenutog odbora.

* Na čemu temeljite svoju tvrdnju? Kako to HDZ namjerava preuzeti HRT?
– Vijeće HRT-a treba imati jedanaest članova. Nakon odlaska gospodina Popijača na ministarsku dužnost, trebalo je izabrati jedanaestog člana Vijeća. Budući da je Popijač bio izabran na prijedlog parlamentarne manjine, i onaj koji ga zamjenjuje trebao bi biti izabran od te iste manjine. Mi smo u skladu sa zakonskom procedurom predložili gospođu Veru Robić-Škaricu (tajnicu Hrvatskog filmskog saveza, nap.a.) a na prijedlog udruženja filmskih radnika. No HDZ-ova većina ne želi je prihvatiti, zbog posve nerazumljivih razloga, tvrdeći da bi mogla ući u sukob interesa. Svatko bi, po tome, mogao ući u sukob interesa. Očito je da ne žele da se Vijeće kompletira. Takvo, nepotpuno Vijeće teško može skupiti osam glasova za izbor ravnatelja i očito je došlo do blokade. Članovi Vijeća koje je ondje postavio HDZ, odnosno parlamentarna većina, ne žele izabrati ravnatelja HRT-a. Njima odgovara ova privremena situacija u kojoj privremeni ravnatelj može raditi što hoće. A to i radi. Zaposlio je sedam novih djelatnika, od kojih pet bez javnog natječaja. Osoba koju je zaposlio u unutarnjoj reviziji nema čak ni položen revizorski ispit. Prema tome, tamo vlada kaos, koji očito odgovara vladajućoj većini.

Izborni plijen

* Što bi vladajući time željeli postići?
– Jedna od varijanti u nacrtu novog zakona o HRT-u jest da ravnatelja bira nadzorni odbor, novo tijelo koje se uvodi i koje bi bilo izabrano u Saboru na prijedlog Vlade. Drugim riječima, Vlada bi preko parlamentarne većine birala ravnatelja HRT-a.
* Je li nadzorni odbor sporan sam po sebi?
– Ne, nadzorni odbor je potreban jer Vijeće nije kompetentno za nadziranje poslovanja HRT-a. Nitko ne osporava pravo da se uvede NO, ali ne i da to tijelo bira ravnatelja.
* Znači, moguće je da HTV ponovno postane državnom televizijom?
– HTV je od svog osnutka bio državna televizija. S uvođenjem višestranačja 1990. godine HTV je ostao državnom televizijom i bio shvaćen kao izborni plijen. To je predsjednik Tuđman i javno govorio; da HDZ ima pravo na HRT samim time što je dobio izbore. HTV je bio državna televizija sve do 2002. godine, kada je Račanova vlada predložila sadašnji zakon, kojim se odrekla prava vladajućih da imenuju ljude na HRT-u. Tako je HTV pretvoren u javnu televiziju koja ne treba biti ni Vladina, ni predsjednikova, ni vladajuće stranke, a ni oporbenih stranaka, već isključivo u službi javnosti. Bit će ogromna šteta ako se ponovno vratimo na koncept državne televizije.
* Što bi to konkretno značilo?
– To bi značilo da se sa svakom promjenom vlasti mijenja i cijela garnitura na televiziji. Onaj tko bi došao s jednom vladom, s njom bi morao i otići. Takve stalne promjene stvorile bi nestabilnost i unazadile njezin rad.

Teror oglašivača

* Kao predsjednik saborskog Odbora za medije, kako ocjenjujete stanje u domaćim medijima općenito?
– U tiskovnim medijima danas je na snazi teror oglašivača. Većina tiskovnih medija krši Zakon o medijima jer nisu donijeli statute svojih redakcija. A ti redakcijski statuti određuju utjecaj novinara na izbor glavnog urednika i programske politike. Taj teror ograničava i poništava slobodu medija. Slično je i na komercijalnim televizijama, ali one nemaju obvezu brinuti se o javnom interesu, već samo o interesu gledanosti i zarade. Jedini medij koji zakonski mora voditi računa o tome je HRT. Ako HRT prestane postojati kao javni servis, tada javnost više neće znati je li kvalitetno i objektivno informirana o onome što se događa u Hrvatskoj.

PODRŽAVAM UKIDANJE ISPRAVKA NETOČNOG NAVODA
* Govori se da će institut ispravka netočnog navoda u Saboru biti ukinut upravo zbog Vas? Da je to dio HDZ-ovog pokušaja da Vas “ušutka”?
– Ne mislim da se ispravak netočnog navoda ukida zbog mene. I sâm sam prilikom posljednjih izmjena Poslovnika, 2003. godine, predlagao da se taj institut ukine jer je nepotreban, usporava sjednice i često se zlorabi. A najčešće ga zlorabe upravo hadezeovci kada se ne usude istupiti s replikama, bojeći se odgovora na njih. Ovako repliciraju pod firmom ispravka netočnog navoda, bez mogućnosti da im bude odgovoreno. Podržavam ukidanje ispravka netočnog navoda.

IZRAVAN PRIJENOS ŠTETI SABORU
* Zašto je u javnosti tako loša percepcija rada Sabora?
– Na tu percepciju najviše utječe izravan prijenos sjednica. Mislim da je to najviše utjecalo na urušavanje ugleda Sabora. Bilo bi mnogo bolje i informativnije da se napravi skraćena polusatna emisija o radu Sabora koja bi se emitirala poslijepodne ili navečer. Tako bi ljudi dobili potpuniju informaciju o radnom danu u Saboru.
HTV je bio državna televizija sve do 2002. godine, kada je Račanova vlada predložila sadašnji zakon, kojim se odrekla prava vladajućih da imenuju ljude na HRT-u

Miroslav Filipović