Vladina šapa na HRT-u

29.03.2010.

ZAGREB – Ministarstvo kulture pustit će početkom tjedna u javnost posljednju pročišćenu verziju Nacrta Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i otvoriti o tom nacrtu službenu jednomjesečnu javnu raspravu poslije koje će Zakon pred Vladu i Sabor.
    Drugi (očekivani) neuspjeli pokušaj Programskog vijeća HRT-a da izabere glavnog ravnatelja HRT-a samo je stvorio povoljno tlo da Nacrt zakona marginalizira funkcije Programskog vijeća i skroz osnaži zamišljene nadležnosti Nadzornog odbora HRT-a koji se ovim zakonom uvodi. U zametku ideje o osnivanju Nadzornog odbora bila je kontrola financijskog poslovanja HRT-a ali su, kako je vrijeme dalje išlo, zamišljene funkcije tog tijela rasle pa prema posljednjim verzijama Nacrta taj Odbor po provedenom natječajnom postupku imenuje i razrješava glavnog ravnatelja HRT-a, uz prethodno mišljenje Programskog vijeća.
   
    Isto tako, dobio je i brojne druge upravne ovlasti – donosi Statut HRT-a na prijedlog glavnog ravnatelja, daje suglasnost na raspolaganje imovinom HRT-a za iznose iznad vrijednosti utvrđene Statutom HRT-a, a potpuno preuzima u ruke financijsko poslovanje: daje prethodnu suglasnost za sklapanje ugovora o zajmu ili kreditu, donosi godišnji financijski plan, prihvaća završni račun, daje suglasnost na godišnji plan razvoja HRT-a, daje i prethodnu suglasnost za opći akt o plaćama i drugim materijalnim pravima radnika HRT-a te naknadama za rad vanjskih suradnika.
    Stajalište Ministarstva kulture je da Nadzorni odbor HRT-a ima petero članova od kojih predsjednika i tri člana po prethodno obavljenom javnom natječaju, na prijedlog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije imenuje i razrješava Hrvatski sabor a jedan je član predstavnik radničkog vijeća HRT-a. Najmanje po dva člana moraju biti iz područja ekonomije, prava i medija, s najmanje desetogodišnjim iskustvom.

Dakle, prema prijedlogu Ministarstva, o imenovanju Nadzornog odbora odlučuje isključivo saborska većina.
    Nakon provedenog javnog natječaja glavnog ravnatelja HRT-a birao bi Nadzorni odbor na četiri godine, samo uz prethodno mišljenje Programskog vijeća. To mišljenje ne bi bilo obvezujuće, tako da se čini izvjesnim da bi izbor mogao ići sasvim glatko prema naredbodavnoj liniji: Vlada (vladajuća stranka) – saborska većina – Nadzorni odbor – glavni ravnatelj HRT-a.
    Imenovani glavni ravnatelj HRT-a bi mnogo lakše nego dosad mogao imenovati i razrješavati ravnatelje ustrojbenih jedinica HRT-a, sukladno Statutu kojeg bi izradio Nadzorni odbor. Programsko vijeće ne bi s tim više imalo ništa.
   
    Na prošlotjednoj tematskoj sjednici o novinarstvu saborskog odbora za medije, SDP-ovi zastupnici su ove odredbe u Nacrtu razumjeli kao politički udar na javnu televiziju pa je predsjednik Odbora Nenad Stazić rekao da bi u tom slučaju i glavni ravnatelj HRT-a trebao otići s odlaskom političke garniture koja ga je izabrala.
    Ono što bi od kadroviranja još ostalo Programskom vijeću bilo bi imenovanje i razrješenje glavnih urednika HRT-a – po provedenom natječaju, na prijedlog glavnog ravnatelja HRT-a i po prethodnom pribavljenom pozitivnom mišljenju uredništava HRT-a. Kako su osmislili u Ministarstvu kulture, pozitivno mišljenje trebali bi dati samo urednici, ali ne i novinari koji su dosad tajno davali mišljenja o kandidatima za glavne urednike televizije i radija te glavne urednike informativnih programa, iako to mišljenje prema sadašnjem zakonu nije bilo obvezujuće.
   
    Naravno, u ovoj manje važnoj ulozi, Programsko vijeće HRT-a se bezbolnije i lakše može depolitizirati. Predlagač je u jednoj ranijoj verziji sadašnjem Vijeću od 11 članova koje imenuje Sabor na temelju javnog poziva Odbora za informiranje, informatizaciju i medije pridodao još 10 članova koje bi neposredno imenovale institucije te organizacije civilnog društva pa bi Vijeće imalo 21 člana. Prema tom prijedlogu po jednog člana imenovali bi HAZU, Rektorski zbor Sveučilišta, Matica Hrvatska, Hrvatsko novinarsko društvo, Hrvatski olimpijski odbor, Savjet za nacionalne manjine, Katolička crkva, ostale vjerske zajednice, pravobraniteljica za djecu i nacionalne udruge profesionalnih umjetnika iz audiovizuelnog područja. Prije koji dan pojavio se novi prijedlog prema kojem bi u Vijeću bio 21 član koje bi neposredno imenovale i razrješavale institucije te udruge civilnog društva. Tako bi pravo sudjelovanja imale i sindikalne udruge, spisateljska udruženja, ostali pravobranitelji, braniteljske udruge, udruge potrošača.
   
    HND predlaže da glavnog ravnatelja HRT-a i dalje bira Programsko vijeće, ali koje bi bilo u većini sastavljeno od predstavnika institucija i civilnog društva. A za izbor glavnih urednika u Vijeću, kojeg bi predlagao glavni ravnatelj, on bi morao pribaviti pozitivno mišljenje i novinara i urednika.
    Programske obveze javne televizije i radija trebale bi biti utvrđene ugovorom između HRT-a i Vijeća za elektroničke medije (kako je predviđeno posljednjim Nacrtom) ili pak HRT-a i Ministarstva kulture, što predlaže HND i neki drugi predstavnici radne skupine koji sudjeluju u izradi Nacrta.

Devet ili manje promidžbenih minuta
   
    Očekuje se da će dosta polemika u javnoj raspravi izazvati minutaža promidžbenih poruka u programima HRT-a. U Nacrtu se predlaže da ostane ograničenje od devet minuta u jednom satu programa, s tim da HTV ne bi smio emitirati promidžbene poruke u programima specijaliziranih televizijskih programskih kanala. Dvije privatne televizije na nacionalnoj razini te udruge lokalnih televizija te radija (NUT i HURIN) su za osjetno smanjenje oglašivačkih minuta na HRT-u, a za to lobiraju i novinski nakladnici jer svi oni sve teže podnose veliko kresanje oglašivačkih budžeta.

Povratak