Tantijemi novinarima i nakladnicima popola?

10.04.2010.

I hrvatski novinari napravili su prvi značajan korak u zaštiti i naplati autorskih prava. Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) usuglasilo je s tri pressclipping agencije Presscutom, Briefing medijima i Pressclippingom kao primjerenu i pravičnu naknadu u iznosu od 10 posto od prihoda agencija koje nude clipping usluge. No taj će postotak vrijediti tek od 2014. godine.
    Za Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava usluge će naplaćivati ZAMP i to tako da se za posljednji kvartal prošle godine naplaćuje pet posto od clipping agencija, za ovu godinu 6 posto, sljedeće 7 posto, pa 2012. osam posto, 2013. devet posto.
    Za tri mjeseca 2009. i ovu godinu DZNAP od agencija očekuje oko milijun kuna prihoda. Kad 20 posto za usluge plati ZAMP-u ostat će mu 800.000.
    Ugovoreno je naplaćivanje uporabe i distribuiranja novinarskih autorskih radova, što uključuje sve medijske objave (tekst, radijski prilog, videoprilog) i sve vrste medija – tiskane i elektroničke. Naplate će iz godine u godinu postupno rasti za po jedan posto zbog prilagodbe i loše gospodarske situacije.
    Nakon što je Društvo potpisalo te prve ugovore, sada može predložiti cjenik naknada, za mjesec-dva taj će prijedlog biti zgotovljen i onda će u Hrvatsku gospodarsku komoru na usuglašavanje. Kad HGK prihvati cjenik, onda DZNAP može ići u postupke prema portalima i svim ostalim korisnicima novinarskih autorskih djela.
   
Fakture su izdane

– Na osnovi cjenika predložit ćemo ugovore o plaćanju naknade, a onda – ako netko neće – tužit ćemo ga sudu, kaže Ivica Grčar, predsjednik DZNAP-a, koji je osnovan još koncem 2007. godine.
    Neven Marčec, direktor ZAMP-a, kaže nam da je ovaj posao napravljen prema europskim kriterijima, clipping agencije svjesne su da autorska prava treba platiti. Fakture su izdane, agencije su već platile svoje prve račune. Šalju i podatke o tome koji su članci preneseni i tko ih je pisao. Samo je nužno korektno se dogovoriti s izdavačima.
    Naravno, to može biti značajan problem jer nakladnici vole prisvajati autorska prava novinara, a nisu se dosad ni pokrenuli da riješe problem zaštite prava.
    – Bilo da je riječ o regularnom radnom odnosu ili honorarnom odnosu, sve je to temeljeno na izdavačkom poslu koji ima svoju financijsku veličinu na tržištu. A sada se pojavila jedna nova vrijednost pa smatram da bi tu novu vrijednost za koju nisu posebno radili niti izdavači niti novinari – oni trebali korektno podijeliti. To treba podijeliti u nekom omjeru. U Europi je to često 50:50 – govori nam Marčec.
    Dakle, na prijedlogu se radi i ZAMP će vrlo skoro predložiti Udruzi novinskih izdavača da novinari i izdavači podijele naknadu za novinarska autorska prava u omjeru 50:50 posto. Nije sporno da poslodavcu pripada ono što novinar radi u radnom odnosu, ali ovo je dodana, novostvorena vrijednost.
   
Portali ne navode autore

– Taj novac nije velik za izdavača, ali može biti pristojan za pojedinog novinara, kaže Marčec. – Ponudit ćemo izdavačima varijan
jurleka: urediti odnose s novinarima
   
    – Ne znam zašto su zastali razgovori nakladnika s predstavnicima DZNAP-a jer nije upitno treba li se s njima dogovoriti, tim više što je regulativa jasna. Treba urediti odnose. Imali smo i s direktorom ZAMP-a Marčecom konzultativni razgovor – rekao nam je Marjan Jurleka, potpredsjednik Udruge novinskih izdavača pri HUP-u.
    – Postoje dva seta prava – autorska prava i nakladnička prava. Nakladnici žele pristupiti potpisivanju ugovora s clipping agencijama a, isto tako, valja urediti odnose s portalima jer smo sada svjedoci krađe autorskih i nakladničkih prava.
    – Mi u Večernjem listu imamo uređena prava s novinarima u radnom odnosu i honorarnom odnosu. Ti su ugovori potvrđeni kao solidna rješenja a prava su, uglavnom, prenesena na nakladnike – govori Jurleka.
    Kažemo mu da u DZNAP-u smatraju da je veći dio tih sklopljenih ugovora protuzakonit i lako oboriv pred sudom. On uzvraća da će biti velik posao da se to dokaže jer su obrasce ugovora za nakladnike izrađivali stručnjaci za autorska prava.
tu da oni ne moraju dokazivati za svakog novinara je li on prenio svoja prava na njih ili nije nego da se kompromisno ukupni kolač u startu podijeli 50:50, bez suvišnog daljnjeg administriranja – govori on.
    I izdavači, urednici i novinari često prigovaraju na prijenose novinskih tekstova na brojnim portalima. Portali prenesu sve što je zanimljivo pa ljudi nemaju niti potrebu kupovati novine, a u tu je proizvodnju uložen golem posao i velik novac. Tek pokoji novinarski djelatnik rirajtanjem može dobro probrati novinske zanimljivosti dana. Tako se za jeftin novac, a dobrim dijelom na tuđem trudu, može portal učiniti zanimljivim.
    – Dvostruka su kršenja autorskih prava na portalima – kaže Ivica Grčar. – Gotovo nikad ne potpisuje se autor i rijetko se navodi izvor teksta. A trebalo bi navesti autora, izvor i uz sve to trebalo bi platiti autorsku naknadu.
    Grčar navodi kako se i unutar iste novinske kuće krše autorska prava. Na primjer, ako Slobodna Dalmacija objavi tekst iz Jutarnjeg lista i potpiše ga s J.L. A tekstovi koji se objavljuju u više listova u jednom koncernu ili novinskoj grupi, ovdje u Hrvatskoj se (još) ne plaćaju. Običaj je u inozemstvu da se autorima ne plaća puni iznos ali se dogovori, recimo, 20 posto honorara. To je uobičajeno europsko pravo. – Bit će problem s izdavačima kad otvorimo i to pitanje – kaže Grčar.
    Do osnutka Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava u praksi novinarska autorska prava uopće nisu bila regulirana. Poslije osnutka Društva, većina nakladnika počela je mijenjati individualne ugovore s novinarima i ugrađivati klauzule o prijenosu novinarskih autorskih prava na novinskog izdavača.
   
Privremena dozvola

– To je tako loše učinjeno da će DZNAP moći te ugovore oboriti na sudu jer su nezakoniti. Ima tako nepovoljnih ugovora za novinare da, kad bi novinar htio objaviti knjigu vlastitih tekstova – trebao bi pitati nakladnika smije li to učiniti – tvrdi Grčar.
    Prošlog su tjedna Grčar i Marčec razgovarali s čelnim ljudima Hine o naplati umnožavanja i distribucije tekstova iz nekadašnje Vjesnikove dokumentacije koju je Hrvatski sabor Hini dao na raspolaganje. I Hina bi trebala plaćati autorsku naknadu za korištenje te novinske arhive, samo zbog slabe dostupnosti te arhive Hina njezinim korištenjem ostvaruje vrlo mali prihod.
    U više europskih zemalja naplaćuju se naknade za tzv. reprografiju. Svi koji imaju fotokopirne uređaje plaćaju naknadu agenciji koja tu kolektivnu naknadu u omjerima dijeli novinarskim i književničkim udruženjima.
    DZNAP ima još uvijek samo privremenu dozvolu za rad Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i ta se dozvola svake godine obnavlja. Dogovor s izdavačima, odnosno njihovo pristupanje DZNAP-u, pri čemu pomaže ZAMP, sigurno bi pridonijelo tome da DZNAP dobije i trajnu dozvolu za rad na kolektivnoj zaštiti novinarskih autorskih prava.

Jurleka: urediti odnose s novinarima
   
    – Ne znam zašto su zastali razgovori nakladnika s predstavnicima DZNAP-a jer nije upitno treba li se s njima dogovoriti, tim više što je regulativa jasna. Treba urediti odnose. Imali smo i s direktorom ZAMP-a Marčecom konzultativni razgovor – rekao nam je Marjan Jurleka, potpredsjednik Udruge novinskih izdavača pri HUP-u.
    – Postoje dva seta prava – autorska prava i nakladnička prava. Nakladnici žele pristupiti potpisivanju ugovora s clipping agencijama a, isto tako, valja urediti odnose s portalima jer smo sada svjedoci krađe autorskih i nakladničkih prava.
    – Mi u Večernjem listu imamo uređena prava s novinarima u radnom odnosu i honorarnom odnosu. Ti su ugovori potvrđeni kao solidna rješenja a prava su, uglavnom, prenesena na nakladnike – govori Jurleka.
    Kažemo mu da u DZNAP-u smatraju da je veći dio tih sklopljenih ugovora protuzakonit i lako oboriv pred sudom. On uzvraća da će biti velik posao da se to dokaže jer su obrasce ugovora za nakladnike izrađivali stručnjaci za autorska prava.

Povratak