Šteta da i ravnatelja HRT-a ne može imenovati britanska kraljica

22.04.2010.

Dok se čeka konačno donošenje zakona o HRT-u koji bi trebao potaknuti znatne promjene unutar kuće, ali i na cjelokupnom medijskom tržištu, nekolicina zainteresiranih udruga odlučila je upozoriti političke strukture da komercijalni nakladnici krše zakone, a Vijeće za elektroničke medije ignorira njihove zahtjeve i ‘ispod žita’ dijeli koncesije.

U razgovoru za Lider Nebojša Taraba, predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih TV producenata i suvlasnik produkcijske kuće Drugi plan, upozorava na nepravilnosti na tržištu i govori o tome koje novosti donosi novi zakon o HRT-u koji se namjerava prihvatiti u lipnju ove godine.

• Donosi li novi zakon o HRT-u novosti o udjelu domaće vanjske produkcije?
- Trenutačno je u Nacrtu prijedloga novog zakona o HRT-u kvota namijenjena nezavisnoj produkciji dignuta na razinu od 15 posto ukupnoga godišnjeg programskog proračuna. O tom pitanju još nema konsenzusa zainteresiranih strana, dakle predstavnika HRT-a i nas, ali vjerujemo da ćemo postići dogovor.

• Procjenjuje li se koliko je to novca?
- Točan iznos još nam je nepoznanica iako su nam ga pregovarači s HRT-a obećali dati.

• U taj bi proračun bili uključeni i marketinški prihodi, ali još se ne zna hoće li biti oglašavanja na HTV-u.
- Trenutačno komercijalne televizijske kuće, a odnedavno i novinski izdavači, snažno pritišću da se ukine oglašavanje na javnoj televiziji. Unatoč tomu teško je povjerovati u mogućnost da će se zakonodavac odlučiti na potpuno ukidanje marketinga. Također se razgovara o opciji da se oglasno vrijeme unutar sata programa smanji tijekom petogodišnjeg razdoblja, od početnih sedam minuta do četiri minute.

• Koji su vaši argumenti?
- Novi zakon donosi se u okolnostima potpuno drukčijima u odnosu na one kad je donesen Zakon o HRT-u koji je na snazi. Uvažavamo i to da HRT-u treba ozbiljno restrukturiranje, ali ono se može kvalitetno provesti u današnjim zakonskim okvirima, a ne udarom na financijsku stabilnost kuće. Ne možemo poduprijeti distribuciju oglašivačkog novca s HRT-a na komercijalne televizije sve dok one ne poštuju zakone i uvjete pod kojima su dobile koncesiju za rad.

• Na što točno mislite?
- Nova TV krši zakonsku obvezu da 10 posto godišnjeg vremena daje nezavisnoj produkciji. RTL Televizija angažira vanjsku produkciju, ali ekskluzivno radi samo s jednom kućom u njemačkom vlasništvu. I Zdenko Ljevak, koji je na čelu Vijeća za elektroničke medije, ovaj je ponedjeljak na javnoj raspravi o novom zakonu o HRT-u u organizaciji SDP-a potvrdio da jedino HRT ispunjava zakonske obveze kad je riječ o nezavisnoj produkciji. I programske osnove komercijalnih televizija na temelju kojih im je dodijeljena koncesija još nisu dostupne javnosti, što također stavljamo na dušu Vijeću.

• Ali trebaju li njihove programske osnove biti javne jer ipak je riječ o komercijalnim televizijama?
- One moraju biti javne, i to je zakonska obveza  definirana Zakonom o elektroničkim medijima. To što je riječ o komercijalnim medijima ne oslobađa ih društvene odgovornosti, a javnost je uskraćena za mogućnost kvalitativne procjene onoga što su proklamirali kao svoja programska načela i onoga što doista rade. Iako, dakle, ne možemo kvalitativno analizirati njihov rad, sigurni smo da na kvantitativnoj razini ne ispunjavaju svoje obveze ni kad je riječ o vanjskoj produkciji ni vlastitoj proizvodnji, a ni udjelu europskog programa.

• Zašto Vijeće za elektroničke medije ne riješi tu situaciju?
- To morate pitati Zdenka Ljevaka. Mi smo sredinom ožujka poslali dopis Vijeću za elektroničke medije i jasno upozorili na to koje članke Zakona krše Nova TV i RTL Televizija. Do danas nismo dobili nikakvo očitovanje o tome. Bode u oči da je Vijeće za elektroničke medije prošli tjedan, vrlo diskretno, Novoj TV dodijelilo novu koncesiju, i to na 15 godina, a prema novom zakonu o HRT-u vodstvo javne televizije na temelju posebnog ugovora s Vladom svakih će se pet godina ‘propitivati’ o provođenju programskih načela koja će biti javna i svima dostupna. Riječ je o poprilično kaotičnoj situaciji. Regulator, čiji je jedini zadatak da regulira i nadzire, to ne čini.

• Sad je HRT u prvom planu.
- To nije u redu. U svim dosadašnjim raspravama o novom zakonu o HRT-u stekao sam dojam da se na neki način komercijalne televizije u startu oslobađa društvene odgovornosti, što si , ozbiljno društvo ne može dopustiti. Evo vam primjera koliko pogubne posljedice može imati neodgovornost u medijima: jedne naše dnevne novine u posljednje su se vrijeme ozbiljno bavile temom sve ranije seksualizacije djevojčica i objavile su istraživanje provedeno u zagrebačkim osnovnim školama koje je pokazalo da je 70 posto devetogodišnjakinja na pitanje što žele biti kad odrastu odgovorilo da žele biti - Simona Gotovac! Nije li to užasavajuće?!

• Pokupili smo trendove sa Zapada.
- Hrvatsko medijsko tržište iznimno je nesređeno. Tvrdnje ‘i vani je tako’ jednostavno ne stoje jer RTL u Hrvatskoj i RTL u Njemačkoj nisu iste televizije. Kuće koje rade u sklopu CME grupe, vlasnice Nove TV, posluju na sasvim drukčiji način u zemljama članicama EU.

• Nije li točno da se prema europskim smjernicama ‘domaće’ i ‘lokalno’ ne favorizira?
- Smjernica EU, pa onda i naše zakonodavstvo u procesu usklađivanja sa zakonima EU, definira taj pojam kao ‘djela nezavisnih europskih proizvođača’. I hrvatsko je europsko, zar ne? Nije afričko. Svakom nacionalnom zakonodavstvu pritom je ostavljen prostor da dodatno, različitim podzakonskim rješenjima i pravilnicima, zaštiti svoje nacionalne, kulturne i jezične posebnosti. Štoviše, Europa to podupire. Ne stoji tvrdnja da nas Europa želi ugušiti.

• Je li realno očekivati da će HTV moći financirati produkciju i puniti sadržaj na novim, specijaliziranim kanalima?
- Novi zakon striktno brani oglašavanje na dva specijalizirana TV kanala koja su digitalizacijom dodijeljeni HRT-u. I to je razlog zbog kojeg se protivimo potpunom ukidanju  oglašavanja na HRT-u, osobito zato što novi zakon jasno odvaja komercijalne djelatnosti HRT-a od onoga što se financira pristojbom.

• Dio zaposlenika HRT-a strahuje da bi novi zakon mogao biti uvod u znatnije otpuštanje zaposlenih, pogotovo ako se smanje marketinški prihodi.
- Razvijena nezavisna produkcija može znatno amortizirati eventualne socijalne potrese na HRT-u, i to angažiranjem velikih kapaciteta, i materijalnih i ljudskih.  

• Koliko je uopće gledan domaći program?
- On je u pravilu najgledaniji televizijski program. To potvrđuju brojke, reakcije ljudi, i tu nema nikakve dvojbe.

• Ipak, teško je izbjeći činjenicu da se HRT zbog netransparentnog poslovanja zamjerio građanima?
- Nitko ne može pobjeći od toga da je u dosadašnjem načinu rada HRT-a bilo pogrešaka. I mene kao pretplatnika uzruja kad gledam kako HRT upravlja povjerenim mu novcem i kako propušta programske prilike... ali činjenica je i da novi zakon predviđa uspostavu nadzornog odbora koji će kontrolirati poslovanje javnog servisa.

• Je li pošteno da Vlada i Sabor imenuju članove? Hoće li tako vlast imati veći utjecaj?
- Britanci imaju sreću da im ravnatelja BBC-ja imenuje kraljica, a mi je, nažalost, nemamo (smijeh)... Ima prijedloga da se odluke o imenovanjima prepuste Ministarstvu kulture, ali nisam siguran da oni sami to žele. Bio bih najsretniji kad bi to radio predsjednik.

• Imam dojam da u ovoj priči nekako držite stranu HRT-u.
- Ma, to nije točno. Mi smo životno zainteresirani za jake komercijalne televizijske kuće u Hrvatskoj jer to u konačnici znači i jaku nezavisnu produkciju. Međutim, domaću nezavisnu produkciju u ovom trenutku na životu drži još samo HRT. Već sada ima jasnih signala s RTL Televizije da će u idućem razdoblju sve više raditi s hrvatskim nezavisnim produkcijama. Voljeli bismo isto čuti i od Nove TV, ali to se ne događa. Da se posve razumijemo - nije nimalo slučajno što europska regulativa inzistira na kvotama nezavisne produkcije jer želi osigurati da TV kuće koncesijama za emitiranje programa ne preuzmu monopol nad proizvodnjom i ponudom sadržaja. Užasava što su nadležna tijela u Hrvatskoj spremna prepustiti monopol nad proizvodnjom domaćih audiovizualnih dijela dvjema kompanijama u privatnom vlasništvu.

• Uzme li se u obzir da nadzorna tijela ne obavljaju svoj posao kako treba, komercijalne televizije krše zakone, a vi ipak o njima ovisite, koliko je pametno zamjerati se njihovim vlasnicima na takav način?
- Ne vidim zašto bismo se nekomu zamjerali. Ne postavljamo neopravdane zahtjeve, nego samo tražimo poštovanje zakona. Ako netko u tome vidi nešto loše, to je njegov problem. Mi smo u zaštiti gole egzistencije spremni i na mnogo ozbiljnije akcije.

• Kakve su to ‘ozbiljne akcije’?
- Već ovaj tjedan, u petak, u sklopu javne rasprave o novom zakonu o HRT-u okupit će se sve udruge proizvođača audiovizualnih djela i još jedanput pokrenuti raspravu na tu temu. Nadalje, obratit ćemo se najvišim političkim razinama da bi se shvatila ozbiljnost i težina situacije.

• Ipak, čelnici komercijalnih televizija u HRT-u vide nelojalnu konkurenciju, a sve više ‘in-house’ projekata opravdavaju stanjem na tržištu i potrebom za snižavanjem troškova.
- ‘In-house’ projekt rijetko može biti jeftiniji od istoga tog projekta napravljenog u vanjskoj produkciji. Vlasnici komercijalnih televizija koje su se natjecale za koncesiju u Hrvatskoj jako su dobro znali kamo dolaze, koliko je tržište, kakve su perspektive razvoja i kakva mu je legislativa. Većina nas medijskih profesionalaca s ushitom je pozdravila njihov dolazak očekujući razvoj tržišta, dizanje profesionalnih standarda, pamet... Danas je u produkciji sadržaja najugroženija dobra ideja nauštrb jeftinih budalaština, a svaki ozbiljniji kreativni proces zaustavlja se u startu.  

Dampinški TV marketing

HRT realizira pet od devet minuta oglašavanja
• Što je s dampingom cijena na televizijama, posebno na HTV-u, o čemu se također vode rasprave.
- Komercijalni izdavači barataju informacijama da se cijene snižavaju do 80 posto, a s HRT-a upozoravaju da je revizija pokazala da to nije točno, nego da su se cijene snižavale do razine od 30-ak posto, što je u skladu s tržišnim prosjecima. Prije pet godina na HRT je odlazilo gotovo 70 posto ukupnog proračuna za televizijsko oglašavanje, a sada sudjeluje s 30-ak posto. U ukupnom HRT-ovu proračunu marketinški prihodi čine nešto više od 20 posto. Dakle, mnogo novca odlijeva se prema komercijalnim televizijama. HRT uspijeva realizirati otprilike pet minuta reklamnog bloka od zakonski dopuštenih devet, tako da još ne uspijevam potpuno razumjeti zašto se oko tog pitanja diže tolika buka. Evo još jednog primjera: zakonom je zabranjeno filmove na HRT-u prekidati reklamnim blokovima, a cijene oglasa u bloku u sklopu filma ili prije njega znatno se razlikuju, u korist prvih, naravno.