AIDAN WHITE, GENERALNI TAJNIK MEĐUNARODNE FEDERACIJE NOVINARA (IFJ); euro od prodaje mobitela za spas novinarstva

15.05.2010.

U društvu imamo kulturni pluralizam koji mora štititi ljudska prava i različitosti. Sve to ne donosi novac ali osigurava
kontekst za kulturu. Informativni pluralizam je potpuno ista stvar. Zato ako privatni sektor ne može producirati taj
pluralizam, važna je onda javna podrška koja mora biti podvrgnuta strogim uvjetima. To bi bili fondovi koji su strogo
odijeljeni od političkih i vladinih struktura. Novac se može dobiti iz različitih izvora. Jedan euro od svakog kupljenog
mobitela ili kompjutora. Tako bi se mogao stvoriti fond za pluralizam informacija, za javno dobro društva.

Nedavno su se u Cagliariju na Sardiniji okupili novinari iz dvadesetak mediteranskih zemalja te raspravljali o budućnosti
novinarstva i o tome kako maksimalno zaštititi novinare i kako osigurati koliko je god moguće sigurno obavljanje novinarskog
 posla u zonama konflikta, prije svega u izraelsko-palestinskoj zoni. Irac Aidan White više od 20 godina glavni je
operativac – generalni tajnik Međunarodne federacije novinara (IFJ-a), sa sjedištem u Bruxellesu.
   
Procjenjuje se da je novinarstvo u velikoj krizi. Slušali smo ocjene o krizi novinarstva i ranije, ali što je specifično za
ovu sadašnju krizu?
   
– Novinarstvo, kao dio gospodarstva, pati zbog financijske krize, ali je kriza novinarstva dublja i teža. Dio te krize je
strukturalni, dio ekonomski a dio politički i kulturni. Strukturalne promjene su jasne, interenet je utjecao na duboke
promjene proizvodnje i prijenosa informacija te konvergenciju medija. Mlada generacija sada komunicira na drukčiji način i
ne osjeća potrebu za tradicionalnim medijima.
   
S druge strane, dramatične su promjene u oglašavanju jer privatno oglašavanje u medijima više ne vraća dobit ulagačima, pa
pada oglašavanje čak i u udarnim televizijskim terminima a dio oglašavanja seli u nove medije. S obzirom na ove strukturalne
i ekonomske promjene, medijski vlasnici vrlo ozbiljno režu troškove. Oni režu ulaganja u novinarske treninge, u istraživačko
novinarstvo, općenito manje je novca za novinare – radne uvjete i plaće. Rezultat svega toga je pad kvalitete novinarstva.

Promjene su očite ali i kontradiktorne – imamo veću slobodu izražavanja, zbog interneta više je pluralizma, ali imamo manju
slobodu medija, odnosno kvalitetnih, vjerodostojnih informacija. To znači veću slobodu govora ali manje pluralizma u
informiranju. Sve to jako utječe na novinarstvo i ozbiljno je pitanje za novinarska udruženja kako se organizirati u toj
vrlo nesigurnoj situaciji.
   
medijska industrija u zamci

Nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti kakva će biti medijska situacija za petnaestak godina. Dakle, mi pomalo lutamo ali
ono što je važno za novinarske organizacije – treba razlučiti interes novinarstva od interesa medija. Interes medija
fokusira se na biznis, a interes novinarstva na sadržaj. Novinarstvo mora biti etičko i osnovano na vrijednostima.

No, medijskim vlasnicima nerijetko smeta ta etička i vrijednosna dimenzija u novinarstvu?

– Oni su sada u zamci koju su sami kreirali. Jer, oni vide medije jedino kao način zarade a ne kao sredstvo jačanja
pluralizma, demokracije i rad za opće dobro, prikupljanjem informacija. Zato mislim da je medijska industrija u zamci,
gledajući na medije prije svega kao sustav koji rađa profit.
   
Spomenuli ste na ovom skupu sastanak u Stockholmu o financiranju novinarstva. Na Dan slobode medija EFJ informirao je o
raspravama u Europskom parlamentu da se novinarstvo proglasi javnim dobrom. Je li to realna ideja i na koji način bi javni
ili državni novac mogao biti uložen u kvalitetu novinarstva?
   
– Ideja je realna i nije u pitanju jer ako novinarstvo nije javno dobro, onda nije uopće ništa.

Ali, na koji način bi se iz budžeta ulagalo u novinarstvo?
   
– Mi iz novinarstva izbjegavamo imati bilo kakve veze s državom i ne želimo uzimati državni novac jer hoćemo sačuvati
neovisnost. Neovisnost je jasan prioritet. Ali, pluralizam informacija je ključan za europsku demokraciju, za funkcioniranje
države. Ljudi žele imati kvalitetne, jasne, vjerodostojne informacije i zato je važno raspraviti kakva ta podrška može biti. U društvu imamo kulturni pluralizam koji mora štititi ljudska prava i različitosti – u umjetnosti, operi, bibliotekama, u muzejima. Sve to ne donosi novac ali osigurava kontekst za kulturu. Informativni pluralizam je potpuno ista stvar.
   

opasno doba

Zato ako privatni sektor ne može producirati taj pluralizam, važna je onda ova podrška, javna podrška koja mora biti
podvrgnuta strogim uvjetima. To bi bili fondovi koji su strogo odijeljeni od političkih i vladinih struktura. Ali – mi
trebamo tu podršku za novinarstvo, uključujući i nove medije i inicijative. Novac se može dobiti iz različitih izvora. Nije
neophodno da taj novac ide iz državnih budžeta, teška su vremena. Možda može ići iz prodaje mobitela, iz prodaje kompjutora. Recimo, jedan euro od svakog kupljenog mobitela ili kompjutora. Tako bi se mogao stvoriti fond za pluralizam informacija, za javno dobro društva.

Čini mi se da budućnost novinarstva vidite više u javnim nego u privatnim medijima?

– Ne, privatni mediji nisu, naravno, u pitanju. Uvijek će biti privatnih medija. Također će uvijek biti niša – kao
financijskih časopisa i novina čije informacije pomažu slobodnom tržištu. Ali u pitanju su glavni mediji. Ako i bude profita,
profiti će biti vrlo mali. Razdoblje velikih profita u novinama je iza nas, uzimali su se veliki profiti od 15-20 posto a
to je sada nemoguće. Tako, imat ćemo različito novo medijsko tržište a ono što moramo učiniti – moramo podržati vrijednosti
novinarstva javnog servisa.

Što nacionalne i svjetska novinarska organizacija mogu učiniti u zaštiti novinara u opasnim zonama sukoba?
   
– Najprije – pomoći novinarima da sami sebe zaštite. Moramo imati program zaštite i sigurnost za novinare. Drugo, bilo bi
važno imati program za Mediteran o sigurnosti i zaštiti i tražiti od vlada da maksimalno štite novinare u zonama konflikta.
Iz rezolucije UN-a 1738 jasne su obveze članica da štite novinare u tim zonama. I treće – treba prestati eksploatirati ljude u zonama konflikta. Naime, svjetski mediji se služe tekstovima lokalnih novinara u najopasnijim zonama, mislim da je to skandalozno. IFJ ima humanitarni fond potpore novinarima žrtvama nasilja i njihovim obiteljima, mislim da taj novac treba usmjeriti i novinarima u zonama konflikta.

Spominjali ste na konferenciji kako raste rasizam, više glasova dobivaju radikalne partije, a sve to prijeti i medijskim
slobodama?

– Da, financijska i politička nesigurnost pogoduje ekstremistima. I ako mediji ne budu kvalitetni, svjedočit ćemo još većim
manipulacijama u medijima. Svakako, ovo je opasno razdoblje.

murdoch gubitnik britanskih izbora

Predsjednik IFJ-a Jim Bouhmela je komentirajući britanske izbore kazao da je Rupert Murdoch najveći gubitnik tih izbora
aludirajući na to što su se njegove novine jasno opredijelile za konzervativce. Je li dobro kad se privatni mediji
opredjeljuju za jednu stranu u izborima?

–  Murdoch je dobar primjer za tezu da sloboda medija postoji samo za one koji posjeduju medije. Različiti mediji već dugo
se opredjeljuju za političke strane. U Britaniji postoji ta tradicija opredjeljivanja i isto tako velika tradicija da ljudi
ne slušaju te pozive i poruke. Na primjer, sve bitne britanske novine su poslije rata 1945. poručivale narodu da glasa za
Winstona Churchilla, no Churchill je ipak izgubio. Mislim da u ovim izborima Murdoch jest gubitnik i to zato jer nije dobio
vladu koju je on želio. Neće to biti vlada koja će učiniti sve ono što bi Murdoch poželio, i to je dobro.

razdvojiti korumpirane od poštenih novinara

Kakva je budućnost tiska u svjetlu rasta novih medija?

–  Novi mediji su izazov ali, isto tako, šansa. Mnogo portala ne poštuje etički okvir. Moramo reći da svi mediji moraju
imati četiri jasne karakteristike – transparentnost: trebamo znati tko su vlasnici, tko na njih utječe. Drugo je
vjerodostojnost, istinitost. Treće, informacije trebaju biti relevantne za život ljudi. I četvrto – novinarstvo treba biti
odgovorno, ljudi imaju pravo biti informirani. Sve ovo treba vrijediti i za nove medije. Moramo razdvojiti lažljivce, one
koji koriste (dez)informacije zbog koruptivnih namjera od novinara koji kvalitetno i odgovorno rade svoj posao.    

razgovarao: Zdenko Duka

Povratak