Glavni urednik Burić spašava Denisa Latina

08.06.2010.

Poslije dugotrajne nevidljive borbe da se u program HTV-a vrati “Latinica”, glavni urednik Domagoj Burić donio je odluku da to izvede na način koji je izazvao potres na Prisavlju. Već je podnio pismeni zahtjev v. d. ravnatelja HTV-a Mislavu Stipiću da Latina prebaci iz Informativnog programa u njegov, Mozaični program, gdje je već odredio termin za emitiranje Latinove emisije.

Zalaganje predsjednika

Jedini način da se spriječi povratak “Latinice” jest da sad Stipić to odbije, što bi za nj bio velik problem, pogotovo što se idućeg tjedna glasa o njegovu reizboru, i to baš u času kad su stigli podaci o programskom padu Hrvatske televizije: izgubila je još 25 posto gledanosti! Financijski pokazatelji poslovanja za koje je Stipić odgovoran također su katastrofalni.

A “Latinica” je bila jedan od najkomercijalnijih programa javne televizije - kad se emitirala u sklopu Mozaičnog programa (tek kasnije prebačena je u Informativni), donosila je od reklama 20 puta više novca od proizvodnog budžeta. Ako Stipić, dakle, odbije Burićev zahtjev i onemogući Latinov prijelaz u Mozaični, pokazat će da se povinuje nekim neizrečenim političkim pritiscima, a ne vodi računa o interesu kuće. Da će pritom biti usamljen pokazuje i to što se predsjednik RH Ivo Josipović u razgovoru s Burićem osobno založio za Latina, a povratak “Latinice” u program zagovara, recimo, i Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, stranke vladajuće koalicije s kojom je Stipić ranije bio politički blizak. “Latinica” je, uostalom, držala rejting cijelog večernjeg (prime time) programa na dan kad se prikazivala, kao prestižni produkt koji se mogao nositi s komercijalnim kanalima. Veoma popularna - najgledanija emisija HTV-a osim Dnevnika, bila je njen vlastiti brend, koji sa samo dvije-tri slične produkcije sačinjava identitet programa, koji se sad urušio. Prvi put se ukazala realna perspektiva potpune marginalizacije javne televizije. Latinu ne daju da radi, Bagu su otjerali, a Joško Martinović, autor “Globalnog sijela”, nedavno je preminuo. Kakvo je to prokletstvo pogodilo “kombinat zabave i promidžbe” na Prisavlju? “Latinicu” je ukinula Hloverka Novak Srzić, bivša urednica Informativnog programa. Učinila je to iz ljubomore ili po diktatu desničarskih krugova, koje ne treba izjednačavati sa sadašnjom vladom. Hloverka, naime, glumi “desnicu” iako je borba protiv korupcije danas prevladala idejne podjele, pa je manje važno što je ona osobno ostala u dosluhu s ljudima koji su bili prominentni u doba prevlasti Ivića Pašalića, pa izgubili vidljivu političku moć, ostavši prisutni u poslovnim te parapolitičkim strukturama u tzv. obavještajnom podzemlju, koji naokolo distribuiraju materijale za kompromitaciju Josipovića. Puno važnija je činjenica da su se u Informativnom programu, dok ga je Hloverka vodila, pojavljivali odvjetnici ljudi uhićenih zbog korupcije te advokati mafije.

Političko strašilo

Hloverka, dakle, nije bila eksponent ni jedne od dominantnih frakcija HDZ-a, ali je bila korisna kao političko strašilo, pa je poput penicilina djelovala na širok spektar lijevih mikrokultura, koje su se na Prisavlju počele razvijati s približavanjem datuma parlamentarnih izbora. Njen teror unio je pomutnju u novinarske redove. Osim Latina, morao je otići Bago, svim ostalim “sumnjivima” oduzete su ili ukinute emisije. Na kraju, ostala je jedino njena parlaonica, emisija “Otvoreno”, u kojoj se ukazivala svake večeri, pa je u trenutku kad je zatvorena, gledanost “Otvorenoga” bila manja od pet posto. No, izvršila je zadatak - sve političke rasprave tako su na javnoj televiziji onemogućene, iako gledatelji uglavnom radi toga sa 1,2 milijarde kuna godišnje pristojbe stipendiraju javni servis, pošto bi američke filmove besplatno mogli gledati i na komercijalnim kanalima...

 Distancirani ravnatelj

Zašto je Burić tek sad učinio ovaj presudan potez? Osebujni sustav upravljanja kućom takav je da glavni urednik Televizije, Domagoj Burić, Latinov prijatelj i pokrovitelj, nema utjecaja na Informativni program. Programsko vijeće sastavljeno od 11 ljudi (no trenutačno ih ima deset) bira ravnatelja, a na njegov prijedlog, odvojeno, bira glavnog urednika programa te glavnog urednika Informativnog programa koji je, dakle, posve samostalan u svom djelovanju. Kako Vijeće zbog unutrašnje podjele ne može izabrati ni ravnatelja, nego samo unedogled potvrđuje sadašnjeg vršitelja dužnosti Josipa Popovca, on je na mjesto v. d. urednika Informativnog, poslije smjene Hloverkine, doveo nekog Renata Kunića, čovjeka koji je ranije bio njen potrčko broj dva (na važnoj poziciji potrčka broj jedan držala je novinara Dražena Majića). Kad je Hloverka smijenjena, tvrdila je kako Latinovu emisiju nikad nije htjela ukinuti, nego samo prebaciti u “aktualni format” snimanjem uživo. Istu priču ponavljao je i blijedi replikant Kunić. Jasno da nema smisla investigativnu emisiju koja se dugo priprema, pa snima u blokovima (dvije odjednom) pretvarati u obično televizijsko trućanje, nego je to bio tek izgovor, da se ne mora formulirati stav jedne ljubomorne žene: “Samo preko mene mrtve!”

Renatu Kuniću nadređen je pak v. d. ravnatelja Hrvatske televizije Mislav Stipić. On je pravnik i, prema vlastitom priznanju, u televiziju se ne razumije i, kako kaže, “ne miješa se u program” te sam ne može, neće, dati naredbu da se “Latinica” vrati u program. A hoće li sad to pokušati spriječiti? Kako se uopće čovjek koji o televizijskom programu nema pojma našao na mjestu direktora najvažnije informativne institucije u zemlji? Nimalo slučajno. Udruga “Europski dom” (koja s restoranom “Gastronomad” dijeli gradski prostor na prvom katu u Jurišićevoj ulici) okupila je skupinu ljudi koji su, u dosluhu s bivšim premijerom Sanaderom, trebali preuzeti upravljanje HRT-om.Na čelu im je Siniša Grgić, poznat iz afere “Otok znanja”, gdje USKOK istražuje njegovo koncesijsko preuzimanje Koločepa, te kredit Privredne banke od 30 milijuna eura, koji u taj projekt u stvarnosti nije plasiran... “Europski dom”, što ga je Stipić kao tajnik vodio, delegirao je Grgića u Programsko vijeće HRT-a, pa je on iz udruge potegao Blagu Markotu za ravnatelja HTV-a. Blago je trebao srušiti tadašnjeg glavnog ravnatelja Sutlića, ali se pasivizirao čim je stavio pod svoju kontrolu novčane tokove i osigurao goleme kredite Hypo banke, koje je potpisivao površni Vanja. Onda je Grgić pokrenuo akciju za Sutlićevo rušenje, iskoristivši skandal koji je nastao zbog Hloverke, cenzure i financijskih skandala na Prisavlju, čemu se naposljetku priklonio i sam Blago, jer je mislio da će ga njegova ekipa zaštititi. Ali nije - na položaju ga je zamijenio sam Stipić, pa nabrzinu, bez natječaja, dovukao još 20-ak ljudi, većinom iz “Europskog doma” i različitih poduzeća koje su zajednički vodili. Došli su na ključne pozicije na kojima se raspolaže novcem. Za v. d. ravnatelja on i Grgić gurnuli su pak nekog Popovca, zadnjeg poducenta jedne sporedne redakcije, koji je ondje disponirao voznim parkom, a fakultet završio uz rad s tim da nikad nije naučio standardnu hrvatsku štokavštinu. Kako su Stipić i ti drugi njegovi kadrovi politički aspektirani?

‘Klerikalac’ na sastanku

Većinom su bili u poslovnim i političkim vezama s liberalima no, reklo bi se, politika im je na zadnjem mjestu, a na prvom ambicija da ovladaju kućom. Tu se sukobljavaju sa starim uredničkim i upravljačkim strukturama, koje su izrasle na korupciji, a sad su potisnute, no itekako prisutne. Jedini redovno izabran rukovodilac s trajnim mandatom na Televiziji je u ovom času glavni urednik Domagoj Burić, koji se stoga može ponašati nezavisno, pa otvoreno zastupa povratak “Latinice”. Njega inače percipiraju kao “desničara”, odnosno klerikalca, ali on je jedini na sastancima Programskog vijeća potezao Latinov slučaj, za razliku od velikih “ljevičara” poput Marine Škrabalo ili Sanje Modrić, koja je u Vijeće izabrana iz Hrvatskog novinarskog društva, pa se, s obzirom na zaključke koje je Društvo o tome donijelo, trebala itekako angažirati. Čovjeku ne preostane drugo nego da se ufa u Boga i u Domagoja Burića.

Povratak