Ključne promjene na Prisavlju prepuštene činovnicima

01.07.2010.

Liderpress

Kad čovjek uđe u zgradu Hrvatske radiotelevizije, osjeća se kao da su ga zarobili u sliku nemoguće perspektive M. C. Eschera. Sivi mastodont na Prisavlju ima više od 82 tisuće četvornih metara uređenih prema tipičnoj arhitekturi 80-ih, duge i klaustrofobične hodnike kojima na dan šeće tri i pol tisuće zaposlenika koji proizvode četiri televizijska i 12 radijskih programa, sadržaj na internetskom portalu i rade u Glazbenoj proizvodnji.
Iako je velika, zgradu svako malo tresu neki potresi - Vlada bi smanjila pristojbu iz koje se financira, konkurenti bi smanjili marketinški dio kolača, sve bez odabranog ravnatelja. No restrukturiranje koje mora biti gotovo do jeseni i novi zakon o HRT-u trebalo bi shvatiti kao povijesne trenutke HRT-a jer je po gubicima, dugovanjima i prihodima došao do zida, do neodržive situacije. Nju ne može promijeniti ni pristojba, kojom vlast drži Prisavlje u neizvjesnosti i pokornosti. Kriza se zaoštrava i s marketingom koji je prije dvije godine zabilježio 20-postotni pad oglašavanja, a takav se trend nastavlja.

Koliki je višak zaposlenih?

Riječ 'restrukturiranje' na Prisavlju već je izlizana, s obzirom na činjenicu da su do sada rađene navodno čak tri studije čija istraživanja i prijedloge nikada nitko nije priznao ni uvažio. Jednu je navodno radio BBC, jednu jedna britanska agencija, navodno po narudžbi Željke Antunović koja to negira, i jedna je interna HRT-ova studija. Prva kaže da je sustavu poput HRT-a dovoljno 1.800 zaposlenih, druga je pokazala da ih je dovoljno 700, no domaći stručnjaci tvrde da je tri tisuće zaposlenih optimalan broj za jedan takav javni servis kao što je slučaj u sličnim sustavima Danske ili Češke. Po toj logici na HRT-u ima 500 radnika viška.
- Taj broj može izgledati velik, no riječ je o najmanjem broju zaposlenih na HRT-u od ožujka 2003. Maksimalni broj zaposlenih od tada iznosio je 3.676 u travnju 2009. - objasnio je glasnogovornik HRT-a Danko Družijanić. HTV ima 2.038 zaposlenika, Hrvatski radio 660, glazbena produkcija 178, a Ured ravnatelja i Opći i zajednički poslovi 553, bez vanjskih suradnika. Usporedbe radi, Nova TV zapošljava 332 djelatnika, u informativnom programu radi 40 novinara, a sa širom tehničkom i produkcijskom ekipom te dopisništvima broji 100 djelatnika. Dovoljno da bi proizvela pet sati premijernog programa domaće produkcije na dan.

Do stalnog posla samo preko veze

Najmanji teret HRT-a, prema izvorima iz te kuće, čine novinari. Bivši i sadašnji zaposlenici često potvrđuju kako dobar dio radnika u miru sjedi i čeka mirovinu, bez posebno produktivnog rada, a njihov nerad nadoknađuju mlađi kolege i honorarci koji čekaju stalni posao i po osam godina. Javna je tajna da dobivanje stalnog zaposlenja na HRT-u ovisi o osobnim vezama s urednicima i ljudima bliskim Ravnateljstvu.
HRT je osnovao radnu skupinu koja trenutačno radi na planu restrukturiranja kuće, no prema informacijama stručnjaka s HRT-a, u njezinu sastavu nema nijedne osobe iz televizijskog i radijskog programa, što uspješnost cijele inicijative dovodi u pitanje. Radna skupina pod pritiskom Vlade u samo dva mjeseca mora napraviti posao koji na HRT-u traje već sedam godina. Od sedam članova radne skupine četvero ih dolazi iz odjela Općih i zajedničkih poslova, a grupu vodi Darije Vladimir Josić, voditelj spomenutog odjela koji pod sobom ima više od 600 zaposlenika i proračun od 400-tinjak milijuna kuna. Josić je na HRT došao prije šest mjeseci i dovodi ga se u direktnu vezu s Damirom Novinićem, pomoćnikom ravnatelja HTV-a koji je s Josićem bio jedan od osnivača tvrtke Jadran Invest, a i on je član grupe za restrukturiranje. U toj su grupi još i, prema izvorima s HRT-a, direktorica ljudskih resursa Sabina Škrtić, šef Općih poslova Vlatko Kolarević, Damir Tus iz odjela Pristojba, dugogodišnji glavni producent Ivo Erić i Darko Malnar iz Tehnike Radija. Nijednog urednika ili barem novinara.
- Racionalan i ekonomski isplativ program restrukturiranja u dva mjeseca nemoguća je misija. HRT s tri i pol tisuće zaposlenih iznimno je složen sustav i valja dobro osmisliti program koji će se temeljiti na stvarnim potrebama, a ne na diktatu političara. Najlošije što se može dogoditi jest da HRT doživi sudbinu nekih drugih javnih televizija u Europi koje su nestale s tržišta. Jer ono što proizvodi javna televizija, kulturni, obrazovni i dokumentarni program, neće nijedna komercijalna. Valja odrediti što je to točno zadaća javnog servisa i u nju usmjeriti veći dio planiranih prihoda - komentira Hašim Bahtijari, član Programskog vijeća koji je sa stanjem na HRT-u upoznat već deset godina. Prvi zadatak prilikom restrukturiranja, kaže, trebalo bi biti vraćanje uloge upravnom tijelu. Programsko je vijeće naime s jedne strane izgubilo svoj utjecaj i svrhu zbog koje postoji, petljalo se u kadroviranje, a već šest mjeseci nije se bavilo programom. Napokon bi se trebao i definirati status ravnatelja, barem i privremenih, kako bi se točno utvrdile nadležnosti, a iz poslovanja i kreiranja programa treba maknuti politiku, odnosno Vladu i Sabor, koji HRT doživljavaju kao igračku.
Kad se priča o HRT-u, uglavnom se govori o izboru ravnatelja čiji će se četvrti krug natječaja održati 2. srpnja. Tom nesretnom sustavu treba jaka ličnost koja neće samo biti poslušna Vladina figura, no puno je važniji novi zakon o HRT-u koji je na procjeni u Bruxellesu i prvo čitanje u Saboru trebalo bi početi ovo ljeto. Zakon je sastavljalo 30-ak ljudi iz različitih institucija u Ministarstvu kulture, na čelu s državnom tajnicom Ninom Obuljen. Ono što sigurno ne ide u korist HRT-u prema prijedlogu tog zakona smanjenje je minutaže oglašavanja s devet, navodno, na šest minuta iako Europska komisija preporuča 12 minuta po satu emitiranja.

Sporan limit za reklame

- U ovom trenutku HRT ne može popuniti ni tih devet minuta, osim u razdoblju od 19 do 22 sata, no zakon se ne piše za ovaj trenutak recesije, nego za idućih deset godina tijekom kojih bi gospodarstvo trebalo ponovno živnuti. Nisam zagovornik smanjivanja minutaže, to traže komercijalne televizije. Legitimno je imati vlastiti interes, ali je velika razlika koristi li konkurencija prazan prostor ili profitira na štetu drugoga. Kada je ekonomska situacija bila drukčija, onda im je HRT bio konkurencija, a sad kad je loše prozivaju ga za damping iako velik postotak oglašavanja ne popunjava marketing HRT-a, nego agencije koje dobivaju velike popuste - dodaje Bahtijari.
Međutim, novim nacrtom tog zakona nisu zadovoljni ni HRT-ovi konkurenti. Marjan Jurleka iz Styrije na čelu je koordinacije komercijalnih medija koja traži da započne i godišnje smanjivanje dopuštene minutaže za komercijalne oglase u udarnom terminu od 18 sati do ponoći. Krajnji cilj jest da oglasi potpuno nestanu iz programa HRT-a u to vrijeme.
- HRT ima fantastičnu prednost od milijardu i pol kuna, koje na godinu dobije od pristojbi, nakon čega započinje marketinšku utakmicu i može si priuštiti smanjivanje cijena do dampinških razmjera. To je problem ravnopravnoga tržišnog natjecanja. Ovim  se zakonom perpetuira stanje nepostojanja poslovnog modela, netransparentnog rada i strukturnog nereda. Status quo više je u interesu kooperanata nego samog HRT-a. Partikularni interesi uništavaju industriju. Osim toga HRT mora početi voditi paralelno knjigovodstvo. Treba se znati gdje ide novac iz pristojbe, a gdje iz marketinga - smatra Jurleka.

Kraljevstvo za pristojbu!

Ukupni prihodi HRT-a u 2009. godini bili su 1,46 milijardi kuna od kojih je najveći dio, čak 1,13 milijardi, prikupljen od pristojbi, a marketing je zaradio samo 230 milijuna. Plan za 2010. predviđa malo povećanje prihoda iz marketinga na ukupno 250 milijuna kuna. Ako rashodi ostanu na istoj razini (1,5 milijardi), gubitak u ovoj godini smanjio bi se s lanjskih 105 na 60 milijuna kuna. Svibanj je na HRT-u zaključen s 26 milijuna kuna dobiti.
Javna televizija trebala bi, za razliku od komercijalnih, po novom prijedlogu neovisnim producentskim kućama ustupiti 15 posto proizvodnje programa, a do sada je taj postotak iznosio deset posto. Giljotina smanjivanja troškova često se usmjerava prema plaćanju vanjskim produkcijama. Primjer je javna osuda natječaja za sapunice.
- Popularno je za sve kriviti telenovele. Međutim, sapunice su zapravo iznimno jeftine i učinkovite u zadržavanju gledatelja ispred malih ekrana prije Dnevnika - kaže producent Nebojša Taraba, suvlasnik tvrtke Drugi plan, te ističe kako se općenito državnoj dalekovidnici itekako isplati kupovati od vanjskih produkcija.
- U pravilu su projekti vanjske produkcije dva do tri puta jeftiniji od 'in-house' produkcije HRT-a i jednake su ili bolje kvalitete. Zašto dakle ne održati suradnju s vanjskom proizvodnjom kako bi ona djelomice nosila teret proizvodnje domaćeg programa? - pita se Taraba.
No, svejedno, HRT-u se prigovara da se kompletno prebacio na proizvodnju komercijale, ima goleme kapacitete, a ne proizvodi ništa. Prioritet emitiranja trebala bi biti vlastita proizvodnja, a ne javni natječaji. Tako primjerice HRT-ov proizvod, serijal od 20 epizoda Luke Mitrovića 'Jugoslavija - država za jedno stoljeće' koji je stajao dva milijuna kuna, stoji u bunkeru tri godine, a plaćen je novcem poreznih obveznika. Prema podacima s HRT-a, ukupna produkcija HTV-a jest 370 milijuna kuna, a radija 23 milijuna kuna, od čega najviše stoje sportski program (120 milijuna kuna) strani (61 milijun) i dramski (60 milijuna). Kultura, religija, program za djecu i mlade, dokumentarni i znanstveno-obrazovni programi na dnu su ljestvice.

Čekanje četvrtog kruga pakla

HRT raspolaže najbrojnijom ekipom na terenu, od kamermana, majstora za ton, majstora za rasvjetu, novinara i vozača, a na programu Hrvatskog radija redovito se mogu čuti imena čak petero ili šestero ljudi na realizaciji koju na komercijalnim radijskim postajama obavlja dvoje ljudi. Jedan od kandidata za mjesto ravnatelja HRT-a Damir Novinić kao ključne probleme HRT-a vidi arhaičnu organizaciju, neučinkovite poslovne procese, vrlo nisku produktivnost, visoke fiksne troškove, više od 500 milijuna kuna obveza i motivaciju djelatnika, a ovu godinu smatra nužnom prekretnicom. Dobio je tri glasa na sjednici Programskog vijeća, no to mu nije bilo dovoljno da postane ravnateljem.
Radnu atmosferu na HRT-u djelatnici opisuju katastrofalnom i nemotivirajućom, nitko ne polaže nade u znatnije promijene, svi čekaju četvrti krug pakla, izbor ravnatelja koji bi trebao biti netko tko neće izbjegavati donošenje radikalnih odluka i tko će se suprotstaviti politici. I eventualno razmišljati da je javna televizija ogledalo javnosti, a ne privatnih interesa i da većina gledatelja koja plaća pristojbu želi sadržaje koji ne ugrožavaju mentalnu higijenu.

Robert Šveb u sukobu interesa?

Vlasnik konkurentske televizije u ekipi za novi zakon o HRT-u
Prijedlog novog zakona o HRT-u radilo je 30 ljudi na inicijativu Ministarstva kulture, predstavnika nadležnih i relevantnih institucija. Među njima našlo se i ime Roberta Šveba, bivšeg ravnatelja HTV-a, kojeg se smatralo prvim čovjekom Prisavlja. Sve dok se prošle godine nije dogodio debakl s prijenosom Svjetskoga prvenstva u rukometu, kada je zbog neslaganja o načelnom stavu koji HTV treba zauzeti u natječajima za prava prijenosa velikih natjecanja dao ostavku.
Karijeru na HRT-u započeo je kao informatički tehničar, kasnije je radio kao pomoćnik glavnog ravnatelja za tehnologiju i razvoj, a danas ga se smatra vodećim stručnjakom za digitalne medije. U cijeloj je priči sporno što je Švebova tvrtka Mediahub, koja se bavi savjetovanjem u industriji digitalnih medija, ujedno vlasnik privatnog TV kanala Media travel TV koji se emitira na kabelskoj televiziji. Nina Obuljen tvrdi da su za njegov angažman gledali ponajprije referencije, s obzirom na to da je stvorio i upravljao razvojem softvera za više od stotinu TV postaja diljem svijeta. Šveb može biti stručan u svom poslu, ali kao vlasnik privatnog kanala koji radi na izradi zakona o javnoj televiziji može jedino biti u sukobu interesa.

Povratak