Duboko vjerujem da će policija otkriti napadače na novinare

03.08.2010.

Nakon uspješnog mandata, ministra pravosuđa Ivana Šimonovića zamijenio je njegov državni tajnik Dražen Bošnjaković. Za razliku od Šimonovića, Bošnjaković je stranačka osoba, a u naslijeđe ostavljen mu je značajan posao zatvaranja pregovora s EU u najosljetljivijem poglavlju – pravosuđa. O mjerilima za zatvaranje tog poglavlja razgovarali smo s novim ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem.
    – Glavni pregovarač za pravosuđe je ravnatelj Uprave za Europsku uniju i ljudska prava Kristijan Turkalj, a svi oni koji su i do sad radili na pregovorima nastavit će i dalje raditi. Ne radi se o nikakvom iznenađenju, nikakvim značajnim promjenama. Ministarstvo pravosuđa već nekoliko godina radi na prilagođavanju pravosuđa europskim standardima.
   
Iskustva s članicama EU

Pravosuđe je dobilo 21 mjerilo, što je više mjerila nego u svim ostalim poglavljima. Kako vi gledate na takvu ocjenu pravosuđa od strane EU?
    – Europska unija ima određena iskustva s članicama koje su ulazile prije nas. Zato sad žele drugačiji pristup u pregovorima i žele da nove članice imaju izgrađen pravosudni sustav koji jamči funkcioniranje pravne države i prije ulaska, umjesto da ga prilagođavaju i izgrađuju institucije tek po ulasku u EU. Riječ je o takvom pristupu EU u pregovorima s Hrvatskom.
    Nije li to nepošteno?
    – U ocjene je li to pošteno ili ne, ne želim ulaziti. Pitanje pristupa pregovorima stvar je Europske unije. Međutim, to nas ne smije smetati, jer naprosto moramo izgraditi sustav u kojem će institucije dobro obavljati svoj posao i pred kojima će građani moći potpuno ostvarivati svoja prava i interese i, što je posebno važno, u razumnom i primjerenom roku.
    Danas građani sve više bježe u Strasbourg pri ostvarivanju svojih prava. Što je potrebno napraviti da tijela državne uprave i sudovi počnu primjenjivati pravo ne misleći da su sami u svemiru?
    – Prije se radi o tome da su građani spoznali svoje pravo da nastave pravne bitke i pred Europskim sudom za ljudska prava. Lani je u posjetu Hrvatskoj bio predsjednik tog suda Jean Paul Acosta i nije nam prigovoreno da smo u »problematičnoj« skupini zemalja od koje dolazi pritisak na Europski sud za ljudska prava. Jedini način da hrvatskih predmeta u Strasbourgu bude manje jest da pravosuđe funkcionira što je moguće bolje i efikasnije. Grešaka će uvijek biti. Ali što se tiče uređenja zakonodavstva i funkcioniranja institucija, toga će biti sve manje.
   
Prepoznati napori

Pojedina mjerila govore o jačanju DSV-a i državnoodvjetničkog vijeća. Te institucije prošle su već promjene zahvaljujući promjeni Ustava. Što se sad traži od Hrvatske u tom pogledu?
    – Točno je da je Ustav promijenio bitne stvari vezane uz DSV. Najvažnija je da parlament više ne igra ključnu ulogu u izboru članova sudbenog vijeća, jer je prijašnji način izbora uvijek bio izvor prigovora o političkom utjecaju na imenovanja i napredovanja sudaca i državnih odvjetnika. Svoje predstavnike u budućnosti će neposredno birati suci. Ojačat ćemo ga i tako što ćemo osigurati DSV-u profesionalnu službu, a u ingerenciju DSV-a stavit ćemo i izbor predsjednika sudova. Važno je i da će DSV izrađivati metodologiju izbora i ocjenjivanja rada sudaca o kojoj će ovisiti njihova karijerna promocija.
    O čemu se onda radi?
    – To su bile prave ključne promjene, koje će ojačati DSV, osigurati mu vjerodostojnost i objektivnost u radu.
    Što je s revizijom predmeta ratnih zločina? Poznato je da su oni u nekoliko navrata revidirani. Postoje li neke konkretne primjedbe?
    – U vezi posla revizije predmeta ratnih zločina, radi se naprosto o njegovom dovršetku. I DORH je provodio reviziju, a i Vrhovni sud s pažnjom prati rad na tim predmetima. O radu na predmetima ratnih zločina, napori hrvatskog pravosuđa prepoznati su u Europskoj uniji.
   
Racionalizacija mreže

Razlikuju li se zahtjevi EU u vezi racionalizacije mreže sudova od postojećih rješenja prema kojima će se sudačka mreža racionalizirati s rokom od 2019. godine?
    – Europska unija cijeni naše napore u racionalizaciji mreže sudova. Umjesto 108 općinskih sudova imamo 67, umjesto 163 prekršajna suda, sada imamo 114. S Vlade je otišao i novi prijedlog zakona o sudovima, kojim bi se broj županijskih sudova s 21 smanjio na 15.
    Zasad je to uglavnom na formalnoj razini, zar ne?
    – Ne bih se složio s vama, ti sudovi su spojeni na funkcionalnoj razini, jer spajanje dva suda znači spajanje njihovih resursa.
   
    U zajedničkom pregovaračkom stajalištu apelira se da Hrvatska osigura nesmetan rad novinara. Napadi na novinare u pravilu su nerazriješeni i neprocesuirani.
    – Duboko vjerujem da će tijela kaznenog progona otkriti počinitelje i privesti ih zakonu. Zakonodavni okvir nije upitan, instrumenti su osigurani za to, jednako kao što su osigurani za punu slobodu javne riječi. Pitanje je konkretnih predmeta u kojima se počinitelji napada moraju otkriti.

Matvejević je presudu sam prihvatio

   Kako komentirate strku oko Predraga Matvejevića i prepisku predsjednika udruge sudaca s javnošću?
   – Činjenica jest da je Matvejević 2005. godine osuđen na uvjetnu kaznu. Činjenica jest i da je rok kušnje istekao i da definitivno ne može ići u zatvor. Nije se čak ni žalio na prvostupanjsku presudu, što implicira da ju je prihvatio. A Vrhovni sud je iz procesnih razloga odbio zahtjev za zaštitu zakonitosti državnog odvjetništva. Zbog čega je aktualizirana priča da će on ići u zatvor, to ja ne znam. Kome je bio interes da to pusti u javnost, ne znam. Udruga sudaca, pak, može reagirati i dobro je da se očituje o stvarima koje se pogrešno predstavljaju a tiču se rada sudaca. Dio u kojem komentiraju predsjednika Republike i ministra vanjskih poslova smatram da je bio nepotreban.

Povratak