Kraj krize medijske industrije

27.09.2010.

Sudimo li prema ovogodišnjoj manifestaciji u Rovinju, kriza medijske, PR i industrije zabave bliži se kraju. Ako netko zna uljepšati ružne stvari, onda su to ljudi iz tih branši, koji su svim silama nastojali ovogodišnji Weekend media festival učiniti mjestom s kojega će, svatko za sebe, utvrditi da je najgore prošlo i da se valja okrenuti novim paradigmama, koje će njihove profesije učiniti cijenjenima i isplativima kao nekada.
Doista, već nakon tri svoja izdanja rovinjski festival postao je »the mjesto« za sve medijske i njima bliske djelatnike ne samo iz Hrvatske, već i regije, koju strani mediji u posljednje vrijeme vole nazivati Jugosfera. Iako neki zaziru od pojmova koji podsjećaju na prošlost, činjenica je da su upravo na medijskoj sceni poveznice između susjeda toliko jake, a tržište toliko zajedničko da se može reći da ta industrija već živi svoj život suradnje, poštovanja i uvažavanja, koji će u nekim segmentima biznisa zaživjeti u dalekoj budućnosti, jednom kad svi postanemo članovi Europske unije. Stoga je jedino u Rovinju moguće susresti ljude poput Saše Lošića, Aleksandra Tijanića i Gorana Milića kako zajednički promišljaju budućnost vlastitih profesija u svjetlu novih tehnologija i promjena koje su povezane s time.
Istina je ipak mnogo bolnija nego što smo to spremni priznati. Medijski djelatnici ove godine u Rovinju nisu imali prilike vidjeti dio svojih kolega koji su na burzama rada, kako zbog recesije tako i zbog činjenice da internet mijenja način poslovanja čitave branše do razine u kojoj neki poslovi, nezamjenjivi do jučer, danas uopće nisu potrebni. Jedan od govornika, autor knjige »Kult amatera« Andrew Keen tvrdio je pak suprotno smatrajući da je internet taj koji korisnike informacija zaglupljuje upravo zbog toga jer mu nedostaje profesionalizma. Doista, Keen ima pravo, ali pitanje je kad će publika shvatiti da im trebaju profesionalni novinari i PR-djelatnici – prije ili nakon što ih većina ostane bez posla? S druge strane, svi mi svakoga dana trebali bismo se pitati i jedno drugo pitanje – koliko smo bolji od tih stotina amatera i pristupamo li svome poslu danas jednako ozbiljno kao i prije ili rado koristimo prečice koje omogućava internet? Ta dvojba obilježit će medije u budućnosti, ma kakva ona bila.
Daleko najmanje kvalitetna i na trenutke pomalo licemjerna bila je rasprava o smrti novinarstva. U svome originalu trebala je ugostiti čak dvoje(!) istraživačkih novinara, nagrađivane Josipa Bohutinskog (Business.hr) i Brankicu Stanković (B92), ali okolnosti su htjele da taj tabor predstavlja samo kolumnist Večernjeg Milan Ivkošić, a s druge su strane stajali urednici najjačih medija u regiji tvrdeći da je upravo njihov proizvod najbolji i najrelevantniji. Svi oni zaboravili su nakratko broj otkaza koje su podijelili u posljednje dvije godine, kao i činjenicu da su im proizvodi odreda zabrazdili u sferu trivijalnog, kako tvrdi Keen. Mediji su se raspisali o packi Ivana Lovrečeka s RTL-a Hloverki Novak-Srzić zbog njezinog sjedanja u krilo ministru financija, ali nitko, baš nitko nije zabilježio jedan drugi trenutak s rasprave koji jasno oslikava medije u Hrvatskoj danas. Jedan od kolega upitao je sve prisutne zbog čega nisu željeli objaviti tekst izostalog Bohutinskog o Croatia Airlinesu, što su oni jednostavno ignorirali. I to je, budimo iskreni, slika novinarstva danas.
Iako je Weekend ove godine (uvjetno) oskudijevao u blještavilu, nije mu nedostajalo dijaloga i ozbiljnog promišljanja budućnosti industrije. Upravo to je kvaliteta te manifestacije, koja iz godine u godinu otvara nova pitanja koja se tiču svih nas koji radimo u medijima i kroz interesantna predavanja nastoji dati odgovore gdje sve to skupa ide. Dobro, bilo je i malo zabave i druženja, ali bez toga prvoga teško da bi se gosti vraćali iz godine u godinu u sve većem broju. Stoga jutros, u nedjelju kad pakiram kovčege i spremam se za povratak u Zagreb zahvaljujem izumitelju interneta (i jednom IPTV operateru), koji će mi omogućiti da u miru pogledam sve panele i rasprave koje sam propustio zbog pretrpanog rasporeda. Poruka organizatoru – sva predavanja staviti na Youtube kanal, jer mnogi su gosti Weekenda zbog ovih ili onih razloga propustili vidjeti sve što ste im pripremili!
Sljedeće godine potkraj rujna svi ćemo ponovno biti u Rovinju. Poznavajući dosadašnji trud organizatora (Digitelova tvrtka Peppermint), ne treba sumnjati da će službeni dio biti još zanimljiviji. Ono što bismo mi koji radimo u medijima trebali poželjeti je da nam se pridruže i oni koje nismo vidjeli ove godine jer im je recesija u spoju s redefiniranjem položaja medija »pojela« egzistenciju. U ovom poslu važni su ljudi, sve ostalo da se nadomjestiti.

Online protiv offlinea
Marko Rakar vodio je jedan od najveselijih panela na ovogodišnjem Weekendu, koji je unatoč tome što je imao podnaslov »Fight club« ostao bez pobjednika. Sučelili su se pobornici »starih« medija i internetski frikovi želeći dokazati da potrošači vjeruju više jednom ili drugom. Zaključka nije bilo, ali u prepunoj dvorani nije nedostajalo smijeha i uvjetnog uvažavanja vrijednosti i jednog i drugog spram publike. Složili smo se da tradicionalni mediji imaju svoju relevantnost i status, ali isto tako pobornice starih medija morale su priznati da je internet i njihovom poslu donio dodatni zamah. Ironično, u velikoj dvorani stare tvornice duhana u isto su vrijeme začetnici studentskih listova Hrvatske, Srbije i Slovenije raspravljali o tome što se promijenilo u 30 godina od začetka nezavisnih medija u regiji. Staro protiv novog – to je duh Weekenda i medija danas.

Mobilni uređaji - medijsko tržište budućnosti
Tri tvrtke, dvije hrvatske i jedna slovenska, sudjelovale su u panelu naziva »Mali ali veliki« i iz prve ruke dijelile svoja iskustva na mobilnom tržištu, koje unatoč svojem gotovo eksponencijalnom rastu predstavlja izazov za svakoga tko od toga želi živjeti. Nažalost, venture kapital kojime se financiraju takvi projekti lociran je preko bare u San Franciscu, a konkurencija je zbog jednostavnosti pristupa tržištu tolika da prolaze samo najuporniji. No, mladi ljudi iz regije ne odustaju tražeći svoje mjesto pod suncem, svaki sa svojom zasebnom taktikom i posebnim pristupom.
»Unatoč teškoćama trudimo se naći ulagače kako bismo ideje pretočili u proizvode. Treba biti uporan i brz, prilagođavati se u hodu i ne odustajati unatoč preprekama«, rekao je Luka Sučić iz tvrtke 1337 Bit, autora najpopularnije domaće aplikacije za mobilne telefone - Croatia traffic and weather.

Amir Kulenović

Povratak