Jasnije odrediti javnu funkciju HRT-a

29.10.2010.

U iščekivanju drugoga čitanja Prijedloga zakona o HRT-u u Hrvatskome saboru, ne stišavaju se polemike oko nekih njegovih rješenja. Pokazala je to i posebna tematska emisija u četvrtak navečer na Prvom programu HRT-a u kojoj su eminentni stručnjaci i ljudi koji su sudjelovali u izradi nacrta zakona govorili o njegovim dobrim i lošim stranama. Čulo se tako kako je njime jasno definiran javni sadržaj koje domaća nacionalna televizijska kuća mora ponuditi svojim gledateljima za iznos pretplate koju joj plaćaju. Prijepori se, međutim, i nadalje vode oko minutaže marketinškog oglašavanja, jer se nagađa kako bi u novoj verziji koja bi trebala na saborsko čitanje ona u udarnim terminima iznosila svega četiri minute.
Nina Obuljen, državna tajnica u Ministarstvu kulture koja je sudjelovala u izradi Prijedloga, ali i javnim raspravama nakon njegova objavljivanja, kaže kako se još ne može reći je li to vrijeme doista tako umanjeno, jer konačni prijedlog teksta još nije utvrđen. Pokaže li se to točnim, Hrvatska bi radio televizija, prema riječima Josipa Popovca, v.d. ravnatelja te kuće, pretrpjela udarac »težak« 100 milijuna kuna. No to, kaže, ne bi nanijelo samo financijsku štetu javnoj televiziji, nego svima onima koji bi ostali u tržišnoj utrci u znatno boljoj poziciji, odnosno dvjema nacionalnim komercijalnim televizijama, ne bi donijelo više od 20 posto uvećanja prihoda, jer javna televizija i one komercijalne nemaju mnogo zajedničkih klijenata. Prema riječima Obuljen, i u vrijeme prije krize, od 2005. do 2009. godine, kada je tržište oglašavanja kontinuirano raslo, kod HRT-a je zabilježen pad udjela u toj cjelini, a kako je novim Nacrtom zakona mnogo jasnije određena javna funkcija HRT-a predlagač se više usmjerio na osiguravanje financijske sigurnosti primarno iz pristojbe, ali i na to da oglašavanje ne ukine u cijelosti. Da to ne treba činiti slaže se i medijski stručnjak Krešimir Macan, koji je u posebnome prilogu kazao kako je HRT trenutačno korektiv marketinškog tržišta u televizijskome prostoru. Hrvoje Hribar iz Hrvatskoga audiovizualnog centra kazao je kako donošenje novoga i zakona dobrodošlo na više načina, jer je dugo pisan, a tijekom tog procesa na površinu su isplivali mnogi problemi. Kazao je da se pokazalo kako komercijalne televizije koje su dobile nacionalne koncesije ne ispunjavaju svoja obećanja. Paolo Sfeci iz Hrvatske glazbene unije kazao je kako, iako nije zadovoljan postojećom javnom televizijom, brani njezinu financijsku stabilnost jer je to pitanje nacionalnog interesa. Hrvatsku televiziju novim zakonom treba natjerati da doista postane javni servis, kazao je. Zrinjka Peruško s Fakulteta političkih znanosti, pak, kazala je kako je i nedavno dodjeljivanje koncesija za specijalizirane programe Novoj TV i RTL televiziji nauštrb Kapital Netvorka, dio medijske politike koja ide za tim da se ograniči javno dobro.

Dženeta Čokić

Povratak