Trgovački sud i HTV nastoje u Hrvatsku vratiti cenzuru

10.02.2011.

Bunker HTV ne skriva da i ne namjerava prikazati cenzuriranu 'Latinicu' o nezastarijevanju zločina privatizacije, nego je, naprotiv, želi bunkerirati i spriječiti bilo koga da je ikad prikaže.

Za 18. veljače 2011. sazvana je glavna rasprava na Trgovačkom sudu u Zagrebu u povodu HTV-ove tužbe protiv Hrvatskoga novinarskog društva (HND) kojom se pokušava trajno zabraniti profesionalnoj udruzi novinara da radi stručne rasprave o cenzuri i prikaže zabranjene novinarske priloge emisije 'Latinice' ‘Zločini privatizacije ne zastarijevaju’. Ta rasprava održat će se nakon što je Krešimir Puškarić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, već HND-u izrekao 'privremenu mjeru zabrane' prikazivanja sporne 'Latinice'. Prema priopćenju HTV-a, sporna 'Latinica' skinuta je s programa na zahtjev odvjetničkog društva Miljević i partneri, jer bi njezinim emitiranjem ‘za Jadran film i Vinka Grubišića nastupila šteta velikih razmjera, a došlo bi i do teške povrede prava’.

Cenzura kao stvarni motiv
Ništa štetno, međutim, ne može se pripisati HTV-u ako HND (ili bilo koja ‘treća osoba’) prikaže novinarske priloge sporne 'Latinice'. Eventualne tužbe, ako bi ih uopće bilo nakon što bi se cenzurirani prilozi prikazali na Okruglom stolu u HND-u, podnosile bi se protiv HND-a ili novinara 'Latinice', a nikako protiv HTV-a. Činjenica da HTV, nakon što je sam odustao od prikazivanja, nastoji sudskom tužbom ‘trećoj osobi’ (HND-u) zabraniti prikazivanje nedvojbeno upućuje na cenzuru kao stvarni motiv tužbe.  

Formalna osnova za tužbu HTV-a kojom se traži da Trgovački sud zabrani HND-u prikazivanje na Okruglom stolu i time onemogući ili oteža stručnu raspravu u profesionalnoj udruzi novinara jest pravo HTV-a na prvo prikazivanje emisija koje su snimili novinari zaposleni na HTV-u. Međutim, nakon tužbe HTV-a protiv HND-a razvidno je da HTV uopće nema namjeru prikazati cenzurirane priloge, nego ih, naprotiv, zauvijek bunkerirati i spriječiti bilo koga da ih prikaže. Namještenici hrvatskih političkih vlasti u Upravi HTV-a, dokazujući lojalnost 'svojim poslodavcima', pokušavaju cenzurirati i profesionalnu novinarsku udrugu HND, a ne samo novinare zaposlene na HTV-u, Denisa Latina, Anu Jelinić, Petra Štefanića i Natašu Ban Leskovar (autori novinarskih priloga cenzurirane 'Latinice'). Zabrinjava to što sudac Puškarić nekritički prihvaća sve navode HTV-a i izdaje privremenu mjeru zabrane HND-u da prikaže 'Latinicu' na Okruglom stolu o cenzuri.

Upitno pravo HTV-a
Ako bi se hipotetski prihvatilo gledište da je HTV formalno nositelj prava iskorištavanja novinarskih priloga i emisije 'Latinica' u cijelosti, a s obzirom na to da autorsko pravo sigurno ne postoji da bi služilo za provođenje cenzure, moglo bi se u konkretnom slučaju ustvrditi da je ponašanje HTV-a u suprotnosti s nekim temeljnim pravnim načelima. A prekršitelji temeljnih pravnih načela ne smiju uživati pravnu (sudsku) zaštitu (vidjeti Zakon o obveznim odnosima, članak 4. načelo savjesnosti i poštenja, kao i članak 6. zabrana zlouporabe prava).
Upitno je, povrh svega, i je li HTV i formalno nositelj autorskog prava. Iz članka 76. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima proizlazi da prema temeljnom polazištu autorsko pravo pripada autoru - zaposleniku. Iz prve rečenice istog članka proizlazi da se ugovorom o radu utvrđuje stječe li poslodavac pravo na iskorištavanje autorskog djela. U tekstu samih ugovora o radu novinari 'Latinice' nemaju eksplicitnu odredbu koja bi govorila o prenošenju prava iskorištavanja na poslodavca.  HTV je autorsko pravo ‘sebi u korist’ propisao pravilnikom, koji poslodavac donosi jednostrano (bez privole zaposlenika – novinara).

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.

Dvojbena primjena zakona

HTV neovlašteno lišava novinare autorskih prava

Čini se dvojbenim pokušati tumačiti Zakon o autorskom pravu tako da poslodavac jednostranim donošenjem pravilnika o radu može svog zaposlenika - autora lišiti autorskog prava. To bi značilo negaciju praktički temeljnog načela na kojem počiva Zakon o autorskom pravu, a to je da izvorni nositelj autorskog prava isključivo svojom voljom može na nekoga prenijeti pravo iskorištavanja autorskog djela.

Piše: Ivica Grčar

Povratak