Treba li EU spasiti europske kvalitetne medije?

12.02.2011.

Skup u Bruxellesu o preživljavanju dobrih novina i medija

U borbi pisanih medija za zaštitu svojih skupo proizvedenih sadržaja, teško da mogu opstati protiv vrlo jednostavnog, možda i previše jednostavnog širenja – putem novih tehnologija, prije svega interneta. U Europi i u drugim krajevima svijeta čini se da je ugrožen pristup potpunoj i ujednačenoj informaciji koja je u demokracijama potrebna građanima kako bi donosili odluke.
Stoga se postavlja pitanje, može li se uključiti Europska unija koja je manje umiješana u medije nego nacionalne vlade?

Mogu li instrumenti koji sežu od posebnih smanjenih poreznih stopa do drugih oblika ulaganja, pomoći kvalitetnim novinama kako bi preživjeli bure na internetu ili bi trebalo dopustiti da prevladaju snage na tržištu?
To su bila pitanja skupa organiziranog u Bruxellesu u suradnji neprofitne i nevladine organizacije »Prijatelji Europe« i kompanije Microsoft.
Jan Truszynski, generalni direktor u općoj upravi za obrazovanje i kulturu u Europskoj komisiji, smatra da je trend sve većeg udjela medija na internetu nezaustavljiv te da stručnjaci prognoziraju da će preživjeti samo nekolicina. Međutim, isto tako od upućenih u medije može se čuti da je za preživljavanje važan i dobar ugled medija, što je dakako dobro za reklame, jer se povećava broj onih poduzeća koja žele reklamirati sebe i svoje proizvode, a to utječe i na rast broja čitatelja. U raspravi se čulo i pitanje mogu li internetske novine biti uopće kvalitetne te na koji način bi javne službe mogle podržati dobre medije, a da se istodobno ne pojavljuje i pitanje, gdje je granica između popularnog i ozbiljnog. Dakako, postavljeno je i pitanje što je važno za demokraciju, a odgovor je stigao odmah: ozbiljne novine i mediji.
Aktualna situacija u Egiptu vrlo zorno pokazuje još jednom koliko su važni snažni mediji i dobra informiranost.
Tu je i pitanje ovisi li ozbiljnost i kvaliteta medija o specifičnosti formata ili o novinarstvu kao takvom? Na skupu nije bilo odgovora na ta pitanja, ali su se svi sudionici složili da novinarstvo igra vrlo važnu ulogu u društvu.
Ipak, na konkretno pitanje, treba li EU podržati i financirati dobre medije, Francine Cunningham, direktorica udruženja europskih izdavača novina, odlučno je rekla ne. Smatra da europske institucije moraju dati svoj doprinos za stvaranje okolnosti za dobre medije. U udruženju novinskih izdavača zastupaju mišljenje da je manje važan format od sadržaja i kvalitete novina. Udruženje se zalaže da ne postoje ograničenja za reklame u novinama, jer u prosjeku polovica prihoda novina dolazi upravo od reklama.
Što se tiče reklama na internetu i u on-line medijima, Cunningham kaže da se time bavi šačica »velikih igrača«. Udruženje novinskih izdavača inzistira na važnosti novina kao demokratskog dobra. U raspravi su spomenute i suprotnosti unutar Europske unije, pa tako on-line mediji na reklame plaćaju puni PDV, dok su novine uglavnom oslobođene plaćanja poreza. Međutim, zbog različitih stopa PDV-a u Europi postoje slučajevi da, primjerice, u Danskoj reklame u on-line izdanjima podliježu PDV-u od 25 posto, dok je reklamiranje u tiskanim izdanjima oslobođeno plaćanja poreza.
Skup se dotaknuo i pitanja on-line ponude javnih medija koji na svojim web stranicama interveniraju u slobodno i konkuretno tržište novina. Europsko udruženje novinskih izdavača Europskoj uniji nudi svoje iskustvo od 50 godina, a za novine samo traži da se stvore uvjeti i omogući budućnost opstanka novina.
Može li se poboljšati novinarstvo, pitanje je koje je postavila Renate Schroeder, predsjednica Europskog udruženja novinara. Prema njezinu mišljenju, demokracija je uvijek vezana uz novinarstvo, a od EU-a očekuje veću potporu za medije. Schroeder je uputila na činjenicu da danas zbog on-line novinarstva novinarima ne ostaje mnogo vremena za provjeravanje informacija i kontaktiranje nekoliko neovisnih izvora, što je zapravo temelj dobrog novinarstva. Kad je riječ o pružanju moguće potpore određenim medijima, postavlja se pitanje, prema kojim kriterijima.
Da je kvaliteta medija dobra za demokraciju, to nije bilo sporno na skupu, ali potrebno je razgovarati javno zašto želimo kvalitetne medije, te koju razinu želimo, dodao je Lapo Filistrucchi, stručnjak za medije i profesor sa sveučilišta Tilburg. On je uputio na to da smanjenje tržišta dovodi do pada kvalitete, što je ekonomsko pravilo i zakonitost, pa to vrijedi i za medije. Filistrucchi je naveo i primjer tiskanog medija koje želi poslati svojeg suradnika na mjesec dana u Afganistan da napravi nekoliko informativnih i kvalitetnih reportaža. Međutim, dnevnik nije u stanju prognozirati hoće li se takva investicija zaista isplatiti u konkretnom povećanju broja prodanih primjeraka novina. On-line mediji imaju bolju sliku i konkretnu informaciju o tome tko su njihovi čitatelji i korisnici, a s takvim podatkom tiskani mediji ne raspolažu, što se opet odražava na reklame. Profesor Filistrucchi na kraju je poručio da ako se već netko odluči dati subvencije, onda to treba dati kvalitetnom mediju, ali to ne moraju biti samo novine. Da su promjene nezaobilazne, prikazao je i primjerom svoje kćeri koja ima dvije godine i koja s bakom i djedom u Italiji ne želi razgovarati telefonom nego samo putem Skypea.
Najprovokativniju tezu postavio je njemački liberalni zastupnik i potpredsjednik medija grupe u Europskom parlamentu Jorgo Chatzimarkakis. Rekao je da Europska unija nikada ne bi dobila euro da se oslanjala na medije. U reakcijama sudionici su rekli da većina građana u Europi smatra da je euro dobra stvar.
Europi su potrebne kvalitetne novine, pa bi EU trebao podržati i više kreativnosti. Chatzimarkakis smatra da jedan kvalitetan dio sadržaja treba zadržati za tiskano izdanje, jedan dio za on-line izdanje novina, a jedan dio za klijente koji plaćaju sadržaje na internetu. Potaknuo je i na razmišljanje o dodjeljivanju nagrada za sadržaj.
Osnivač portala EURactive primijetio je da su novine danas djelomično same krive što dio čitateljstva odnose portali i blogeri. Upravo su blogeri otkrili teme o kojima novine do sada nisu pisale. Iz publike je došao i odgovor da kvalitetni mediji prije svega znače informaciju, a ne zabavu.
Stoga je ključno pitanje kako pomoći kvalitetnom novinarstvu, kako pomoći novinaru koji radi za novine koje ga plaćaju i koje vrednuju njegov doprinos. Ako se novinarstvo svodi na blogere, tada dolazi do erozije između profesionalnog i neprofesionalnog novinarstva.
Iz publike se moglo čuti nekoliko pohvala za njemačko novinarstvo te ozbiljne i ugledne njemačke medije od dnevnika FAZ, Suddeutsche Zeitunga preko tjednika Spiegel do drugog programa njemačke televizije ZDF, koji mogu poslužiti ostalim medijima u Europi i svijetu kao uzor za kvalitetno novinarstvo.
Na kraju uz komentare da je kvaliteta novinara pala, ali da ništa nije bolje ni stanje među političarima, te da kad je riječ o kvaliteti novinarstva možda je bolje govoriti o standardima, skup je završio sa zaključkom da se ni na području novinarstva ne može ostati gdje smo sada. Ostaje nada da će se mediji i novinari jednoga dana vratiti na dnevni red Europske komisije kao što su to danas poljoprivreda i seljaci.
Iz Europske unije za sada nema odgovora na pitanje treba li spasiti europske kvalitetne medije, ali se ova tema ponovo vraća na dnevni red europskih institucija.

Piše: Alen Legović, Bruxelles

Povratak